Kad korisnici uključe "privatan način rada" odnosno "inkognito način rada" u svojim internetskim preglednicima, očekuju da dobiju upravo to - dodatnu dozu privatnosti zahvaljujući kojoj nitko neće znati što su pregledavali na internetu.
No, to baš i nije tako. Kako navode u kolektivnoj tužbi, koju je 2020. podnijela odvjetnička tvrtka Boies Schiller Flexner, Google je pratio aktivnosti korisnika čak i kada je u preglednicima bio uključen "privatni način rada". Tražili su odštetu od najmanje 5 milijardi dolara.
Iz Googlea su tvrdili kako tvrdnje u tužbi nisu baš točne. Naveli su kako su korisnike otvoreno informirali o tomeš koje podatke prikupljaju kad je uključen "privatni način rada", no da su korisnici pretpostavili suprotno. Dodali su da je prikupljanje podataka, kao što je povijest pretraživanja, čak i u "privatnom načinu rada", pomoglo vlasnicima internetskih stranica da "bolje procijene izvedbu svog sadržaja, proizvoda, marketinga i više".
Podsjetimo, "privatni način rada" u slučaju Google Chromea, daje korisnicima mogućnost pretraživanja interneta bez spremanja njihove aktivnosti u preglednik ili uređaj. No, to ne znači i da su korisnici nevidljivi za stranice koje posjećuju. One mogu koristiti razne alate za praćenje aktivnosti korisnika dok su na toj stranici.
Iako su iz Googlea tvrdili da tvrdnje koje su navedene u tužbi nisu baš točne, pristali su na nagodbu. Na što su točno pristali u toj nagodbi nije objavljeno, no da je do preliminarne nagodbe došlo potvrđeno je na sudu na kojem se trebalo održati saslušanje u tom slučaju. Očekuje se da će odvjetnici detalje o službenoj nagodbi dostaviti sudu na odobrenje do veljače 2024.
Američka okružna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers ranije je odbila Googleov zahtjev da se slučaj odbaci, rekavši kako se ne može složiti s tvrdnjom da su korisnici pristali na to da Google prikuplja informacije o njihovoj aktivnosti pregledavanja.
Izvor: BBC
