Kada je tržište mobilnih uređaja u pitanju, Googleov operacijski sustav Android zagrizao je najveći dio kolača, što jasno pokazuje i zadnje istraživanje analitičke tvrtke Strategy Analytics po kojem Android drži čak 85 % tržišta.
Android volimo zato što je otvoren i prepun raznih mogućnosti prilagodbe. Upravo ta otvorenost zaslužna je za sve veću pojavu uređaja s Android softverom koji ne dolazi od Googlea, već je prepravljen od strane drugih proizvođača ili razvijatelja entuzijasta. Na ovakvim uređajima često možemo vidjeti izostanak predinstaliranih Google servisa (Gmail, Google Drive, Kalendar, Web preglednik, YouTube i dr.), koje pak zamjenjuju servisi određenog proizvođača.
Broj forkanih, odnosno prepravljenih Android uređaja porastao je do ogromnih 20%, što je počelo predstavljati problem Googleu, tvrtki koja nije hardverski proizvođač uređaja. Izostanak predinstaliranih servisa ove popularne kompanije znači i manji broj korisnika, a samim time direktne te indirektne zarade od vlasnika mobilnih uređaja temeljenih na Androidu.
Ovu priliku iskoristili su mnogi kako bi povećali svoj utjecaj, počevši od Amazona koji je posebno prepravio Android za svoje Kindle tablete i mobitele, zamijenivši Googleove servise s vlastima (trgovina, dizajn i ostale mogućnosti). Još jedan dobar primjer je tvrtka Prestigio, koja je netom nakon pojave forsirala vlastitu trgovinu softvera te izbjegavala Googleove servise. Ne zaboravimo, ove trgovine softvera s razlogom se zovu trgovine i potencijalno mogu donijeti veliku zaradu uzimajući proviziju od prodanih aplikacija, knjiga, prostora u cloudu i dr. Slična je stvar s indirektnom zaradom, koju Google ostvaruje ciljanim oglašavanjem kroz Gmail, YouTube i sl. servise. Osim ova dva primjera, tu je i hrpa, nama često nepoznatih uređaja namijenjenih za tržišta u razvoju (najčešće kinesko tržište), koji se služe sličnim taktikama.
“Ovaj rast bazira se na valu trenutnog razvoja kineskih i indijskih proizvođača mobilnih uređaja, ne samo na njihovim tržištima, već i šire”, kazao je Nick Spencer, viši direktor tvrtke ABI Research, koja je zaslužna za posljednje istraživanje.
Uređaji ovog tipa najčešće spadaju u jeftiniji rang, jer upravo Android pruža platformu koju je vrlo jeftino integrirati. Logično je zaključiti da ovi kupci nisu publika koja će i kasnije trošiti mnogo, ali su ipak bitni iz jednog drugog razloga – često predstavljaju korisnike koji su po prvi put kupili pametni mobitel te nove korisnike interneta koji slijedom navedenog nisu automatski izloženi servisima iz Googlea.
Kako je Google reagirao na ovu prijetnju? Na ovogodišnjoj Google’s I/O konferenciji predstavio je Android One – novi standard za jeftine Android uređaje iz zemalja u razvoju, s predinstaliranim i neizbrisivim Google servisima. U osnovi, radi se o čistom Androidu, kao od majk… Googlea rođenim, s čestim nadogradnjama softvera.
Dok je Apple igrao na kartu prestiža, Google se odlučio na otvorenost softvera – element radi kojeg danas uživa taj ogromni udio na tržištu mobilnih uređaja (da je Microsoft zaigrao istom taktikom, njihov Windowse Phone operacijski sustav danas bi sigurno brojao barem više od jednoznamenkastog broja kad je u pitanju udjel na tržištu). Istinska prijetnja da se ista ta otvorenost kasnije obije o glavu praktički i ne postoji – prepravljeni AOSP uređaji pojavljuju se primarno na tržištima u razvoju. Ipak, nakon što se velike tvrtke poput Xiaomia, Meizu, Oppo, OnePlus i dr. napokon otvore širem tržištu i napuste azijski rodni dom, Google će morati reagirati radikalnije – koji će mu potezi tada biti, ostaje nam tek vidjeti.
Zanimljiv primjer je kineska tvrtka Xiaomi, inače veliki proizvođač mobilnih uređaja koji dolazi s vlastitom, prepravljenom inačicom AOSP Androida – u prvom kvartalu ove godine isporučili su više mobitela na kineskom tržištu nego Samsung!
