Baš kao što su i najavili iz Human Mobile Devices (HMD), koji je poznatiji kao vlasnik branda Nokia, krenuli su s lansiranjem mobilnih telefona pod svojim brandom.
Prvi takav telefon ne spada u kategoriju pametnih telefona, već "glupih telefona" odnosno običnih mobilnih telefona koji podržavaju samo pozive i SMS.
HMD je za ovaj telefon partnere pronašao u tvrtkama Heineken i Bodega, a na tržištu će se uređaj naći pod prilično dosadnim imenom - The Boring Phone.
Dosadni telefon bit će predstavljen na Milanskom tjednu dizajna, a ono što prvo upada u oči su preklopni dizajn, holografske naljepnice i prozirno kućište. Stariji čitatelji će se prisjetiti kad su takvi telefoni, ranih 2000-ih, bili veoma popularni.
Iako nema pristup internetu ni moderne aplikacije, glavna mu je prednost što može izdržati čak tjedan dana na čekanju, odnosno 20 sati razgovora. Zanimljivo, ovaj će uređaj biti napravljen u samo 5000 primjeraka i neće biti u prodaji, već će biti poklonjeni "zabavljačima diljem svijeta".
Povezana aplikacija bit će pokrenuta kasnije ove godine. Njen glavni zadatak bit će učiniti "pametne telefone dosadnima" kako bi potaknuli ljude na druženje.
A da HMD i nije toliko promašio takvim telefonom pokazuje i istraživanje koje je provedeno u Velikoj Britaniji I SAD-u, a koje je pokazalo da čak 90 posto pripadnika Gen Z tijekom druženja s prijateljima i obitelji provjerava svoje uređaje čak sedam puta.
Kada je riječ o najvećim smetnjama, dvije trećine priznaje da provjerava društvene mreže (62%) kada se druži s drugima, dok više od trećine (36%) priznaje da provjerava poslovnu e-poštu. Troje od deset (30%) također je otkrilo da krišom igraju igrice umjesto da se trenutno druže sa svojom obitelji i prijateljima.
No kako više od trećine (37%) otkriva da svoje telefone provjerava češće nego što bi trebali tijekom druženja, čak 32% koji su priznali da bi željeli moći isključiti svoje telefone dok su u noćnom izlasku.
Ohrabrujuće je da je jedan od pet (22%) otkrio da već isključuje svoj telefon ili ga ostavlja kod kuće prije društvenih prilika, a daljnja dva od pet (38%) kaže da bi razmislili o tome.
