Galerija

 Digitalizacija mijenja sve, od načina na koji radimo i zarađujemo novac do načina na koji isti trošimo. Tako gotovinu, iako je još uvijek najviše volimo, polako istiskuju jednostavnije i praktičnije kartice, a u budućnosti bi iste mogao zamijeniti digitalan novac. Taj isti je kroz kriptovalute na tržištu prisutan već čitavo desetljeće, međutim bez ozbiljnije primjene. No to bi se moglo promijeniti ako najjače svjetske valute odluče ponuditi digitalnu alternativu o čemu razmišljaju i u Europskoj središnjoj banci.

Prije mjesec i pol dana je objavljen Izvještaj o digitalnom euru, u listopadu, i u tijeku su javne konzultacije o tome. Pozvani su svi građani i stručna javnost da se jave i daju svoje komentare i recimo da polovicom sljedeće godine možemo očekivati odluku o tome hoće li se ići u taj projekt ili će se odgoditi za neko vrijeme i na koji način će se uopće ići, ističe Linardo Martinčević, savjetnik u Direkciji za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a.

Europska središnja banka nije usamljena u promišljanjima o digitalizaciji valute. O tome, naime, razmišljaju i druge centralne banke, od švedske do kineske. Na to ih naime navode dva razloga. Prvi je postojanje potražnje, odnosno građana koji sve manje koriste gotovinu, do onog na strani ponude.

Javljaju se neke nove platne inicijative, kao što su kartične kuće te velike tehnološke kompanije i one, također, žele svoj dio kolača. Stoga Europska središnja banka želi ponuditi jednu javnu infrastrukturu koja bi bila dostupna svima i na temelju koje bi se digitalni euro mogao koristiti, dodaje Martinčević.

No važno je znati da digitalni euro, ako će biti uveden, neće zamijeniti gotovinu.

Nije njegova svrha da zamijeni gotovinu nego da bude komplementaran da koegzistiraju. Ključna razlika digitalnog eura u odnosu na druge kriptovalute je što imate izdavatelja. Imate središnju banku koja jamči za tu valutu i ono što je jako važno jamči za njegovu stabilnost, pojašnjava Martinčević.

 Što je ključno što nedostaje kod decentraliziranih kriptovaluta, pa i one najnovije – libre, čije se uvođenje najavljuje za početak 2021. I dok se samim potrošačima s digitalnim eurom ne bi puno toga promijenilo, osim što bi na raspolaganju imali još jednu mogućnost plaćanja, digitalni bi europski novac mogao imati snažan utjecaj na platne sustave i financijsku stabilnost.

Može se dogoditi da depozite iz banaka ljudi odluče preseliti u depozite u digitalni euro, depozite kod središnje banke. To je samo jedan proces disintermedijacija koji bi poskupio troškove financiranja za banke koje bi one opet prelile na cijenu kredita i na kraju bi možda ukupni iznos kredita u gospodarstvu pao, a znamo da su krediti generatori gospodarskog razvoja i u tom smislu bi sigurno imalo utjecaja na financijsku stabilnost, ističe Martinčević.

Uz utjecaj digitalnog novca na financijsku stabilnost, postavlja se pitanje sigurnosti, ali i anonimnosti. Dakle, mnoštvo dilema oko načina na koji bi trebao biti dizajniran digitalan euro. Mnoštvo tih dilema trebalo bi biti raspravljeno sljedećih mjeseci nakon čega slijedi odluka – hoće li ili neće Europa razvijati digitalnu valutu.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju