Hrvati baš i ne vole pričati: Tek rijetki koriste glasovne naredbe na pametnim uređajima

Stručnjaci predviđaju da ćemo u budućnosti tipkanje po računalima i pametnim uređajima zamijeniti glasovnim naredbama. No sudeći po istraživanju koje je provela agencija Improve, Hrvatima je od pričanja ipak draže tipkanje. 

tri vijesti o kojima se priča Bitan je volumen, a ne intezitet Velika norveška studija potvrdila da je Hipokrat bio u pravu: "Ovo je najbolji lijek za čovjeka" Nevjerojatno! Japanci ruše rekorde: Napravili optički kabel kojim možete preuzeti cijelu arhivu interneta za manje od 4 minute U pitanju je vaša sigurnost Koristite Google Chrome? Odmah prestanite i napravite ovo!

Naime, rezultati istraživanja su pokazali kako su glasovne naredbe još uvijek iznimka, a ne pravilo. Barem kad su hrvatski korisnici u pitanju.  No ima naznaka da bi otklanjanje određenih prepreka moglo značajno potaknuti korištenje glasovnih asistenata.

I dok u razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast, u Hrvatskoj ih koriste rijetki. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.

Prema Juniper Research-u najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, Velika Britanija i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.

U istraživanju agencije Improve 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito je samo 8 posto.

Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija - točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.

Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14%). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.

Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali? Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom - neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.

Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sad relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.