Stručnjaci predviđaju da ćemo u budućnosti tipkanje po računalima i pametnim uređajima zamijeniti glasovnim naredbama. No sudeći po istraživanju koje je provela agencija Improve, Hrvatima je od pričanja ipak draže tipkanje.
Naime, rezultati istraživanja su pokazali kako su glasovne naredbe još uvijek iznimka, a ne pravilo. Barem kad su hrvatski korisnici u pitanju. No ima naznaka da bi otklanjanje određenih prepreka moglo značajno potaknuti korištenje glasovnih asistenata.
I dok u razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast, u Hrvatskoj ih koriste rijetki. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.
Prema Juniper Research-u najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, Velika Britanija i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.
U istraživanju agencije Improve 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito je samo 8 posto.
Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija - točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.
Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14%). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.
Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali? Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom - neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.
Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sad relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.
