U Zagrebu će se od 4. do 6. studenog održati Hrvatski simpozij neuroelektronike i Zagrebačka radionica neuroelektronike. Simpozij će se održati na Hrvatskom institutu za mozak, a radionica uz Institut I na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Događanja su organizirale dvije spomenute institucije uz Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Medicinski fakultet u Zagrebu, a u financiranju sudjeluje i Hrvatska zaklada za znanost.
Glavno predavanje održat će Eric Daniel Glowacki sa CEITEC-a, Srednjoeuropskog instituta za tehnologiji koji je dio Tehnološkog fakulteta u Brnu, Češka Republika. Njegovo će predavanje pod nazivom Napreci u tehnologiji neuronskih sučelja – minimalističko snimanje i stimulacija biti prvo, nakon čega kreću ispunjena dva dana ovog događaja vezanog za neuroznanost.
Posebno je zanimljivo predstavljanje Laboratorija za neuroelektroniku i neuroračunalnu interakciju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod voditeljstvom dr.sc. Nikole Habeka, jednog od glavnih organizatora simpozija.
Grupa će se temeljiti na interdisciplinarnom pristupu u kojoj će sudjelovati stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i PMF-a Fizičkog odsjeka, a skupina će se baviti istraživanjem, razvojem i primjenom najmodernije tehnologije bežične stimulacije koja se danas istražuje na poznatim svjetskim istraživačkim centrima. Osim toga po prvi puta na HIIM-u razvijat će se i trenirati umjetna inteligencija kao inovativni pristup rješavanju problema i istraživanju neuronskih mreža.
Dr.sc. Vedran Đerek, također jedan od glavnih organizatora, otkrio je kako rade na razvoju i primjeni novih tehnologija za primjenu u medicinskim istraživanjima, ali i s potencijalnom primjenom u terapijske svrhe.
Nove tehnologije temelje se na tematici istraživanja na kojima sam sudjelovao u Švedskoj, i koju se nastavlja razvijati u suradnji s prof. Glowackim koji ju je utemeljio. Radi se o minijaturnim električnim komponentama koje su slične sunčevim ćelijama – mogu proizvesti električnu struju kada su obasjane svjetlošću. Takve elemente zovemo foto-kondenzatorima, i možemo ih proizvesti u laboratoriju na PMF-u, na tankim folijama koje su pet puta tanje od promjera vlasi ljudske kose, i koje su velike svega nekoliko milimetara.
Ovakve folije se mogu postaviti izravno oko živca ili na površinu mozga, i nakon što se obasjaju svjetlošću mogu poslati električni signal izravno u živac ili na površinu mozga. Svi signali u živčanom sustavu su električni, pa mi obasjavanjem naših foto-kondenzatora pulsevima svjetlosti možemo u živčani sustav unositi pulseve električne struje, tj. unositi umjetne vanjske podražaje, ili blokirati one nepoželjne. Potencijalne primjene su očite i ogromne – moguće je bežičnim putem pobuđivati živčana vlakna prekinuta uslijed traumatske ozljede; moguće je koristiti naše foto-kondenzatore za pobuđivanje slijepih mrežnica i terapijsko vraćanje vida kod određenih oboljenja; moguće je koristiti foto-kondenzatore za pobudu autonomnog živčanog sustava – živca lutalice (vagusa). Elektrostimulacija vagusa je trenutno u fazi istraživanja kao moguća terapija za poremećaje anksioznosti, pretilost, alkoholizam, poremećaje srčane funkcije, autoimune bolesti te za terapiju kronične boli, kazao je Đerek.
Dugoročni plan njihove suradnje je paralelno razvijanje istraživačke grupe iz primjenjene biofizike na PMF-u, te istraživačke grupe za neuroelektroniku na HIIM-u.
Takve dvije grupe bile bi u stanju raditi na sučeljima elektroničkih i bioloških sustava, na tragu onoga što rade velike istraživačke skupine u svijetu, te u što ulaže i Elon Musk (NeuraLink), zaključuje Đerek.
Više o samom simpoziju možete saznati na službenim stranicama.
