U Zagrebu će se od 4. do 6. studenog održati Hrvatski simpozij neuroelektronike i Zagrebačka radionica neuroelektronike. Simpozij će se održati na Hrvatskom institutu za mozak, a radionica uz Institut I na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Događanja su organizirale dvije spomenute institucije uz Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Medicinski fakultet u Zagrebu, a u financiranju sudjeluje i Hrvatska zaklada za znanost.

Digitalni mozak Čile kreće u zaštitu posljednje granice ljudskog bića - njegovog uma

Glavno predavanje održat će Eric Daniel Glowacki sa CEITEC-a, Srednjoeuropskog instituta za tehnologiji koji je dio Tehnološkog fakulteta u Brnu, Češka Republika. Njegovo će predavanje pod nazivom Napreci u tehnologiji neuronskih sučelja – minimalističko snimanje i stimulacija biti prvo, nakon čega kreću ispunjena dva dana ovog događaja vezanog za neuroznanost.

Posebno je zanimljivo predstavljanje Laboratorija za neuroelektroniku i neuroračunalnu interakciju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod voditeljstvom dr.sc. Nikole Habeka, jednog od glavnih organizatora simpozija.

Grupa će se temeljiti na interdisciplinarnom pristupu u kojoj će sudjelovati stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i PMF-a Fizičkog odsjeka, a skupina će se baviti istraživanjem, razvojem i primjenom najmodernije tehnologije bežične stimulacije koja se danas istražuje na poznatim svjetskim istraživačkim centrima. Osim toga po prvi puta na HIIM-u razvijat će se i trenirati umjetna inteligencija kao inovativni pristup rješavanju problema i istraživanju neuronskih mreža.

Dr.sc. Vedran Đerek, također jedan od glavnih organizatora, otkrio je kako rade na razvoju i primjeni novih tehnologija za primjenu u medicinskim istraživanjima, ali i s potencijalnom primjenom u terapijske svrhe.

Elon Musk Musk se pohvalio: Ugradili smo implantat u mozak majmuna i sad on igra videoigre snagom misli

Nove tehnologije temelje se na tematici istraživanja na kojima sam sudjelovao u Švedskoj, i koju se nastavlja razvijati u suradnji s prof. Glowackim koji ju je utemeljio. Radi se o minijaturnim električnim komponentama koje su slične sunčevim ćelijama – mogu proizvesti električnu struju kada su obasjane svjetlošću. Takve elemente zovemo foto-kondenzatorima, i možemo ih proizvesti u laboratoriju na PMF-u, na tankim folijama koje su pet puta tanje od promjera vlasi ljudske kose, i koje su velike svega nekoliko milimetara.
Ovakve folije se mogu postaviti izravno oko živca ili na površinu mozga, i nakon što se obasjaju svjetlošću mogu poslati električni signal izravno u živac ili na površinu mozga. Svi signali u živčanom sustavu su električni, pa mi obasjavanjem naših foto-kondenzatora pulsevima svjetlosti možemo u živčani sustav unositi pulseve električne struje, tj. unositi umjetne vanjske podražaje, ili blokirati one nepoželjne. Potencijalne primjene su očite i ogromne – moguće je bežičnim putem pobuđivati živčana vlakna prekinuta uslijed traumatske ozljede; moguće je koristiti naše foto-kondenzatore za pobuđivanje slijepih mrežnica i terapijsko vraćanje vida kod određenih oboljenja; moguće je koristiti foto-kondenzatore za pobudu autonomnog živčanog sustava – živca lutalice (vagusa). Elektrostimulacija vagusa je trenutno u fazi istraživanja kao moguća terapija za poremećaje anksioznosti, pretilost, alkoholizam, poremećaje srčane funkcije, autoimune bolesti te za terapiju kronične boli
, kazao je Đerek.

Dugoročni plan njihove suradnje je paralelno razvijanje istraživačke grupe iz primjenjene biofizike na PMF-u, te istraživačke grupe za neuroelektroniku na HIIM-u.

Takve dvije grupe bile bi u stanju raditi na sučeljima elektroničkih i bioloških sustava, na tragu onoga što rade velike istraživačke skupine u svijetu, te u što ulaže i Elon Musk (NeuraLink), zaključuje Đerek.

Više o samom simpoziju možete saznati na službenim stranicama. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju