U proteklih 17 godina u Hrvatskoj je za dva grama smanjen prosječni dnevni unos kuhinjske soli po stanovniku, podaci su Hrvatskog društva za hipertenziju koje ovaj uspjeh najviše pripisuje značajno manjem udjelu soli u većini pekarskih proizvoda, ali i u nekim industrijama mesa.
Prvi rezultati znanstvene studije EHUH 2 pokazuju da je ovo smanjivanje dnevnog unosa soli dovelo do prosječno nižih vrijednosti krvnog tlaka za dva milimetra stupca žive, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo došlo je i do pada kardiovaskularnog mortaliteta.
Snižavanje tlaka za dva milimetra povezano je sa sedam posto manje smrti od koronarne bolesti i deset posto manje smrti od moždanog udara, istaknuo je u razgovoru za Hinu predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Bojan Jelaković.
A sol, kaže, nije samo čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, već i za dijabetes, pretilost, osteoporozu, bubrežne kamence, povezana je i s rizikom moždanog udara, s karcinomima, želuca i ždrijela.
Stoga su i borbu za smanjivanjem soli u prehrani u Hrvatskoj ligi za hipertenziju uvrstili u jedan od najvažnijih čimbenika u "lovu na tihog ubojicu". Borba protiv smanjivanja prekomjernog unosa soli u Hrvatskoj je počela 2006. kada je Hrvatsko društvo za hipertenziju donijelo deklaraciju o zdravstvenoj važnosti smanjivanja unosa kuhinjske soli.
U pekarskim proizvodima 22 posto manje soli
Mjerenja su odmah pokazala previsoku konzumaciju kuhinjske soli u Hrvatskoj koja u prosjeku dnevno iznosi 11,5 grama, odnosno 13 grama kod muškaraca i oko 10,5 grama kod žena.
To je jako puno jer je samo 2 grama soli dnevno dovoljno za normalan život, a unos od 5 grama preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije, ističe Jelaković.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tih je godina počela određivati i udio soli u kruhu koji je u većini pekarskih proizvoda bio između katastrofalnih 2 i 2,5 posto, a riječ je o hrani koja je najpristupačnija i najviše se konzumira.
Posebno je bio važan potez Ministarstva poljoprivrede koje je 2016. donijelo pravilnik da kuhinjske soli u pekarskim proizvodima ne smije biti više od 1,4 posto.
Do sada se najviše i uspjelo djelovati na pekare, puno manje ili nikako na proizvođače mesnih prerađevina, osim svijetlih primjera, i sireva. Tako danas Dubravica, Pan Pek ili Klara na svojim proizvodima imaju deklaraciju o 1,4 ili 1,3 posto natrijeva klorida.
Konačno i HAPIH je utvrdio da je danas prosječno 22 posto manje natrijeva klorida u pekarskim proizvodima u odnosu na 2006. U mesnoj industriji izdvaja se PIK Vrbovec koji je smanjio sol u svojim prerađevinama prosječno za 25 posto.
To je veliki uspjeh. Određivanjem natrija u 24-satnom urinu otkrili smo da je na prosječno konzumacija natrijeva klorida pala za otprilike dva grama, u odnosu na 2006., ističe Jelaković.
Rezultat je sniženi prosječni tlak, unatoč tome što nam je populacija sve starija i deblja. Krvni tlak ipak je pao.
Isto tako zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku i HZJZ-a prati trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i od moždanog udara, što se jednim dijelom sigurno može pripisati manjoj konzumaciji natrijeva klorida.
Hrvatska bez strateškog plana za hipertenziju
Plan je nastaviti dalje sa simptomatskim poboljšanjem, kaže Jelaković te se pita gdje je u svemu tome Ministarstvo zdravstva koje se nije uključilo u izradu novog strateškog plana za hipertenziju i sol a riječ je o ključnim zdravstvenim pitanjima koja su u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije.
Tako se otvara i pitanje popularizacije i snižavanja cijene tzv. zamjenske soli, koja sadrži i udio kalijeva klorida, a Europsko društvo za hipertenziju spominje ju u svojim zadnjim smjernicama.
Navodno se nalazi na policama trgovačkih lanaca, a proizvodi ju i Paška solana, no nije ju lako pronaći u zagrebačkim trgovinama. Na ambalaži bi trebalo pisati "zdrava sol s manje natrijeva klorida", a problem je s tom soli što je višestruko skuplja od obične kuhinjske soli. Jelaković poručuje da bi "tu bi država trebala uskočiti s poreznim olakšicama ili na druge načine kako bi ta "zdrava sol" bila pristupačnija".
Osim toga, moglo bi se i porezno više opteretiti pekarnice koje imaju u proizvodima previsok udio soli.
U Hrvatskoj ligi za hipertenziju bili bi zadovoljni ako bi za 10 godina prosječna konzumacija natrijeva klorida u Hrvatskoj pala na osam grama dnevno, no za zdravije prehrambene navike, kažu, presudna je uloga države i vlade, kao i stroža regulacija prehrane u školama i vrtićima.
Oporezivanje nezdrave i porezne olakšice za zdravu hranu multisektorsko je pitanje oko kojega bi se morali okupiti ministarstva financija, gospodarstva, poljoprivrede i zdravstva.
Građani pak moraju početi čitati ",mikroskopske" deklaracije kako bi vidjeli koliko ima soli u gotovim proizvodima.
Poželjno bi bilo manje jesti gotovu hranu, više kuhati koristeći alternative natrijevu klloridu, poput sušenih mirodija, češnjaka i peršina i bosiljka.
