Znanstvenici za klimu Hrvatska pozvali su u četvrtak da se u borbi s pandemijom ne zaboravi i na klimatsku krizu jer su one međusobno ovisne i isprepletene, pri čemu klimatska kompleksnošću znatno nadmašuju epidemiološku krizu.

Hrvatska je izuzetno ranjiva na te krize pa ovim priopćenjem još jednom želimo ukazati na nužnost hitnog i usmjerenog djelovanja kako bismo prevenirali socijalni kolaps i ostavili mogućnost društvene tranzicije ka održivom i otpornom sustavu, kaže se.

Pandemija COVID-19 je izazvala globalnu javnozdravstvenu, ekonomsku i socijalnu, ali smo istovremeno suočeni i s klimatskom krizom i krizom bioraznolikosti, koje svojom kompleksnošću i obuhvatnošću znatno nadmašuju trenutnu epidemiološku krizu.

U oba slučaja, radi se o globalnim krizama a suočavanje s njima mora biti neodgodivo i temeljeno na rezultatima interdisciplinarnog znanstvenog pristupa na kojima se gradi sinergijsko intersektorsko djelovanje, kaže se u priopćenju.

Radi se o međusobno ovisnim, isprepletenim krizama, osobito u kontekstu pojave pandemija i gubitka bioraznolikosti, gdje su evidentne izravne uzročno-posljedične veze, kaže se i dodaje da pravi odgovor na bilo koju od njih podrazumijeva i razmatranje veza i interakcija s ostalim krizama.

Pravilna klimatska politika, koja podrazumijeva sustavnu promjenu, uključuje i jačanje otpornosti i snage javnozdravstvenog sustava, jer trenutna epidemiološka kriza zasigurno nije zadnja, već predstavlja konstantu s kojom ćemo se morati znati nositi u budućnosti.

Inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska početkom godine pozvala je institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na ambiciozniju sustavnu klimatsku akciju, pri čemu su ponudili stručnu pomoć, kaže se.

Odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje je daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika moramo ocijeniti kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene. Strateški dokumenti koje RH donosi u tom kontekstu vrlo su načelni i neinventivni te podrazumijevaju detaljnije definiranje konkretnih provedbenih alata, što svakako nije prihvatljivo u kontekstu nužnosti hitnog i usmjerenog djelovanja.

Potreban je snažan i neodgodiv zaokret prema obnovljivim izvorima energije i njihova decentralizacija, poručuju Znanstvenici za klimu.

Također, potrebne su hitne intervencije na područjima prometa i gospodarenja otpadom, jer su prvom emisije porasle za više od 60 posto a u drugom za više od 90 posto u odnosu na 1990., kaže se.

Šume, koje omogućuju značajan odljev emisije ugljikovog dioksida, izložene su vrlo negativnom utjecaju masovnih prenamjena zemljišta.

Hrvatsku u neposrednoj budućnosti očekuje znatno veća učestalost ekstremno sušnih razdoblja i toplinskih valova, poplava i ekstremnih padalina, požara, podizanje razine mora i zaslanjenje priobalnih voda, što će imati izravne negativne posljedice na kvalitetu života, gospodarstvo i društvo.

Da bismo uspjeli u transformaciji prema održivom društvu, potrebno je zajedničko djelovanje svih, što isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja kao što je Hrvatska, zaključuje se.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju