Znanstvenici za klimu Hrvatska pozvali su u četvrtak da se u borbi s pandemijom ne zaboravi i na klimatsku krizu jer su one međusobno ovisne i isprepletene, pri čemu klimatska kompleksnošću znatno nadmašuju epidemiološku krizu.
Hrvatska je izuzetno ranjiva na te krize pa ovim priopćenjem još jednom želimo ukazati na nužnost hitnog i usmjerenog djelovanja kako bismo prevenirali socijalni kolaps i ostavili mogućnost društvene tranzicije ka održivom i otpornom sustavu, kaže se.
Pandemija COVID-19 je izazvala globalnu javnozdravstvenu, ekonomsku i socijalnu, ali smo istovremeno suočeni i s klimatskom krizom i krizom bioraznolikosti, koje svojom kompleksnošću i obuhvatnošću znatno nadmašuju trenutnu epidemiološku krizu.
U oba slučaja, radi se o globalnim krizama a suočavanje s njima mora biti neodgodivo i temeljeno na rezultatima interdisciplinarnog znanstvenog pristupa na kojima se gradi sinergijsko intersektorsko djelovanje, kaže se u priopćenju.
Radi se o međusobno ovisnim, isprepletenim krizama, osobito u kontekstu pojave pandemija i gubitka bioraznolikosti, gdje su evidentne izravne uzročno-posljedične veze, kaže se i dodaje da pravi odgovor na bilo koju od njih podrazumijeva i razmatranje veza i interakcija s ostalim krizama.
Pravilna klimatska politika, koja podrazumijeva sustavnu promjenu, uključuje i jačanje otpornosti i snage javnozdravstvenog sustava, jer trenutna epidemiološka kriza zasigurno nije zadnja, već predstavlja konstantu s kojom ćemo se morati znati nositi u budućnosti.
Inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska početkom godine pozvala je institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na ambiciozniju sustavnu klimatsku akciju, pri čemu su ponudili stručnu pomoć, kaže se.
Odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje je daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika moramo ocijeniti kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene. Strateški dokumenti koje RH donosi u tom kontekstu vrlo su načelni i neinventivni te podrazumijevaju detaljnije definiranje konkretnih provedbenih alata, što svakako nije prihvatljivo u kontekstu nužnosti hitnog i usmjerenog djelovanja.
Potreban je snažan i neodgodiv zaokret prema obnovljivim izvorima energije i njihova decentralizacija, poručuju Znanstvenici za klimu.
Također, potrebne su hitne intervencije na područjima prometa i gospodarenja otpadom, jer su prvom emisije porasle za više od 60 posto a u drugom za više od 90 posto u odnosu na 1990., kaže se.
Šume, koje omogućuju značajan odljev emisije ugljikovog dioksida, izložene su vrlo negativnom utjecaju masovnih prenamjena zemljišta.
Hrvatsku u neposrednoj budućnosti očekuje znatno veća učestalost ekstremno sušnih razdoblja i toplinskih valova, poplava i ekstremnih padalina, požara, podizanje razine mora i zaslanjenje priobalnih voda, što će imati izravne negativne posljedice na kvalitetu života, gospodarstvo i društvo.
Da bismo uspjeli u transformaciji prema održivom društvu, potrebno je zajedničko djelovanje svih, što isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja kao što je Hrvatska, zaključuje se.
