Galerija

Ideja uvođenju kriptokune nije nova. Rodila se prije nekoliko godina kao model spašavanja blokiranih. Tada nije bilo sluha, valjda zato što blokirani nikoga ne zanimaju. No, sada su ugroženi svi potrošači.

Ideja je da se podigne razina potrošnje. Međutim, radi se o tome da nije svaka potrošnja ista i da se mora poticati samo ona potrošnja koja je generirana domaćom proizvodnjom.

Ali postoji još jedno ograničenje. Ta potrošnja u kriptovaučerima ne može istiskivati redovnu potrošnju u kunama. Treća stvar je da bi ona trebala služiti za podizanje proizvodnje bilo roba bilo usluga u dijelu gdje imamo neiskorištene kapacitete, objašnjava Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Moglo bi se testirati u turizmu

Turizam se čini najzgodnijim za testiranje kriptovalute jer bi se njima, primjerice, mogao platiti hotelski smještaj izvan sezone, kada su sezonci bez posla. Mora postojati strogo ograničenje na što se smiju trošiti takvi vaučeri, jer ako pustimo da se troši na bilo što vrlo brzo ćemo doći u situaciju da će nam se pogoršati značajnije tekući račun platne bilance, a onda to vuče za sobom druge probleme, ističe Garača.

Iza tako financiranog oblika potrošnje mora, kao i u drugim europskim državama koje izdaju slične valute, stajati Ministarstvo financija.

Izdavalo bi ih ministarstvo financija i iskustvo nekih drugih europskih zemalja koje su najavljivale, uvjetno rečeno, neke paralelne valute, pogotovo u eurozoni, nije imalo velikog otpora Europske centralne banke, jer to nije novac i zapravo se radi o financijskim bonovima koje izdaje Ministarstvo financija. Osim što oni mogu poslužiti za kupnju određenih roba i usluga s njima se isključivo kasnije prema državi može platiti porez, doprinosi i tako dalje, objasnio je Željko Garača.

Tko bi dobio vaučere u kriptokunama?

Nakon što bi se višak prebio s porezima, Ministarstvo ih poništava. Cijela je ideja u tome da se država odrekne poreza kojeg ne bi ni bilo, jer će mnogi ostati bez posla ili sa znatno manjim plaćama. Tko bi dobio takve vaučere?

Tu treba poštivati nekoliko načela: univerzalnosti, ravnopravnosti i svi građani koji borave na teritoriju Republike Hrvatske bi dobili određeni iznos. On ovisno o modelu – hoće li ići samo na jednokratno financiranje ili će se to produžiti na više godina – svojevremeno sam predlagao da je to negdje oko 4 tisuće kriptokuna po stanovniku, ne samo punoljetni, uključujući i djecu, rekao je Garača.

Ako je ikada postojalo vrijeme za eksperimente koji uključuju digitalne tehnologije onda je to upravo sada. Jer, s onim što uskoro stiže imat ćemo krizu i ponude i potražnje. Oporavak će, s obzirom na odustajanje od reformi, opet trajati najduže u EU.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju