Interes svjetske javnosti za kriptovalutama nešto je opao u posljednje vrijeme, no to ne znači da je i nestao. Još uvijek postoje pojedinci i grupe koji rade na razvoju još bolje i  stabilnije kriptovalute koja bi, možda, jednom u budućnosti mogla promijeniti financijski sustav kakav poznajemo.

Najveći problem kriptovaluta upravo je u njihovoj volatilnosti, odnosno nestalnoj vrijednosti. Dovoljno je tek prisjetiti se bitcoin ludnice koja je tresla svijet prošle godine.

U prosincu 2017. bitcoin je dosegao najvišu vrijednost od gotovo 20 tisuća dolara. Međutim, u posljednjih šest mjeseci bilježi više-manje konstantan pad. Tako je njegova vrijednost krajem lipnja 2018. iznosila nešto manje od šest tisuća dolara. Veliki pad koji je rezultirao i manjim interesom široke javnosti.

Tijekom cijele groznice kriptovaluta pojavio se cijeli niz ideja o stvaranju nacionalnih kriptovaluta kojima bi se trgovalo unutar neke zemlje odnosno koje ne bi bile toliko volatilne na tržištu jer bi bile vezane uz klasične valute.

Sličnu je ideju imala i Estonija, koja je svoj estcoin, željela iskoristiti za prikupljanje sredstava za ulaganje u razvoj startupa. No nakon što je Europska središnja banka jasno i glasno rekla kako kriptovalute odnosno virtualne valute nisu legalno platežno sredstvo u eurozoni, Estonija je morala odustati od svog ambicioznog plana.

Može li kriptokuna uspjeti?

Grupa hrvatskih "haktivista" okupljena oko projekta "Anountopia" razvila je kriptovalutu kriptokunu kojom žele otvoriti vrata svijeta kriptovaluta nekim zanimljivim grupama ljudi. Kako pojašnjavaju, za razliku od bitcoina, "kriptokuna je osmišljena kao stabilna kriptovaluta koja drži vrijednost 1:1 prema kuni, što ju čini jednom od prvih takvih kriptovaluta u svijetu".

Stabilne kriptovalute smatraju se sljedećim korakom u razvoju kriptovaluta jer bi se takve kriptovalute vezale za neku stabilnu vrijednost poput klasične valute, zlata ili srebra.

Stabilne kriptovalute mogle bi u bliskoj budućnosti biti prekretnica u financijskome poslovanju jer, osim mogućnosti svakodnevne uporabe, mogu biti i sredstvo za dugotrajno čuvanje vrijednosti, ističu iz Anonutopije.

Pojašnjavaju kako je kriptokuna zamišljena kao standardizirani i transparentni ERC20 token, a njezina bi se vrijednost stabilizirala pomoću centralnog bankarskog tokena Anote, koji ujedno služi i za investiranje i ostvarivanje profita te za izradu drugih kriptoverzija svjetskih fiat ("stvarnih") valuta poput eura, dolara i drugih.

Na temelju kriptokune razvija se domaća aplikacija za spajanje prijevoznika i putnika, tj. za taksi-usluge, s manjim naknadama od konkurenata, a čiji će se profit vraćati članovima zajednice. Na istom principu Anonutopia planira i razvoj aplikacije za iznajmljivanje nekretnina i brojne druge, a te su aplikacije prvi projekti tog tipa u svijetu, najavljuju iz Anonutopije.

Ambiciozni planovi i za blokirane

Iako kriptovalute u Hrvatskoj nisu priznato platežno sredstvo, iz Anonutopije imaju ambiciozne planove za kriptokunu. Tako planiraju omogućiti financijske usluge poput internetskog bankarstva, plaćanja računa, a u planu im je i uvođenje bankomata na kojima će se kriptokune moći mijenjati u kune i obrnuto.  Ističu kako kroz kriptokunu žele priliku blokiranim građanima da izađu iz začaranog kruga socijalne isključenosti.

Na pitanje jesu li kontaktirali banke vezano za svoj projekt, iz Anonutopije priznaju kako nisu, ali i da za to imaju dobar razlog.

Nismo kontaktirali banke. Projekt radimo upravo zato što četvrtina građana Hrvatske (blokirani i njihove obitelji) nasilnom blokadom i ovrhom izbačena iz bankarskog sustava. Mi pružamo alternativu postojećem bankarskom sustavu i stoga nam nije u cilju kontaktirati našu nedemokratsku, netransparentnu konkurenciju u privatnom vlasništvu inozemnih entiteta. Banke su drugi razlog naše anonimnosti jer ne očekujemo njihovu naklonost, poručuju iz Anonutopije.

Osim nastojanja oko odblokiravanja blokiranih, kreiranjem kriptokune i širenjem usluga baziranih na njoj, ističu haktivisti iz Anonutopije, žele stvoriti poligone za razvoj inovacija temeljenih na blockchain tehnologiji i tzv. "pametnim ugovorima" (smart contracts), koji otvaraju širok spektar mogućnosti unapređenja poslovnih i društvenih institucija.

Iza kriptokune stoji udruga u nastajanju Anonutopia, a imena osnivača udruge će biti objavljena po njenom osnutku. Međutim, treba napomenuti kako glavne osobe u udruzi nisu nužno dio Open Source zajednice koja razvija projekt. Projekt je od početka kompletno koncipiran sa anonimnošću i haktivističkim načinom funkcioniranja na umu, ističu iz Anonutopije.

Na pitanje zašto su anonimni, haktivisti iz Anonutopije odgovaraju kako svojom anonimnošću upravo žele pokazati revolucionarnost blockchaina i pametnih ugovora te ukazati na činjenicu da anonimnost, transparenost i povjerenje mogu koegzistirati upotrebom najmodernijih tehnologija.

Kvaka 22

Cijela ideja zanimljivo zvuči, no kriptokunu u ovom trenutku još uvijek nije moguće kupiti niti, kako ističu sami autori, to ima pretjeranog smisla. Naime, sve je još uvijek u procesu nastanka i razvoja te još uvijek nisu objavljene aplikacije koje će ju koristiti. Čak nije zanimljiva ni špekulantima ili ulagačima jer se, kako dodaju, radi o "stabilnom tokenu".

Može li onda kriptokuna zaživjeti u Hrvatskoj? Možda, jednom, negdje u dalekoj budućnosti. Jednu od verzija virtualne kune osmislila je i ekipa s portala Bitfalls i nazvali ju "dKuna".

Kriptokuna se za sad čini kao zanimljiv projekt koji bi trebalo pratiti. Svi oni koji su zainteresirani saznati nešto više ili se pridružiti projektu, mogu to napraviti na službenoj internetskoj stranici.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju