Iako ga gledamo posljednjih mjeseci i većina nas ima ikone na mobitelu sa zelenim koronavirusom - virolozi kažu nije zelen - naprotiv, niti nema boju.
Pogledajmo prvo odakle uopće naziv. Koronavirus dobio je ime prema latinskoj riječi corona što znači kruna, a odnosi se na karakterističan izgled njegovih virusnih čestica.
Ta čestica sastoji se od ribonukleinske kiseline i ovojnice. U ovojnici se nalaze proteini. A na ovojnici izdanci. To su, možemo reći, ruke i noge virusa i pomoću njih se on hvata kada ulazi u našu stanicu.
Virus je kuglastog oblika, velik od 60 do 160 nanometara i zbog toga se može vidjeti samo elektronskim mikroskopom.
A kako koronavirus reagira na temperaturu? On ustvari prestaje biti infektivan ako je 10 minuta izložen temperaturi od 56 Celzijevih stupnjeva. Ono što je za njega karakteristično jest da ne uđe li u živu stanicu - ne može se dalje umnožavati.
Virus je osjetljiv, osim na djelovanje alkohola, i na djelovanje ultraljubičastog zračenja.
To naravno ne znači da trebamo svi požuriti u solarij.
I taj mali virus prouzročio je velike štete u svijetu. A najviše oboljelih je u dobnoj skupini od 50 do 59 godina. Kod djece od 0 do 9 godina ima 23 slučaja koronavirusa. Kod onih od 10 do 19 godina 32 slučaja. U dobi od 20 do 29 godina zabilježena su do danas 132 slučaja zaraze. Od 30 do 39 njih 176. Od 40 do 49 godina - 196 slučajeva zaraze koronavirusom. Dolazimo sada do one skupine gdje ih je najviše, od 50 do 59 godina - 241 slučaj.
U idućoj skupini ima ih 186. Brojka sada počinje polako padati.
Kada govorimo o područjima u Hrvatskoj, najviše zaraženih je u gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Pitali smo i liječnike s kojim simptomima su oboljeli najčešće dolazili i rekli su nam to su temperatura, kašalj i otežano disanje.
