''Ta uredba počiva na ekonomskim, pravnim i tehnoloških zasadima 19., a ne 21. stoljeća. To je nešto što se može katastrofalno odraziti na kvalitetu usluge koju primaju korisnici u Europi i još će se katastrofalnije odraziti na europsko poduzetništvo koje je vezano uz informatiku'', smatra Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost na internetu.
S druge strane, ona autorima donosi bolje sutra, smatraju zagovornici uredbe.
''Pomoći će nam tako što će povećati naše prihode, i to izravne prihode od autorstva koji više nisu prihodi od reklama, a o kojima sve više ovise i novinari i izdavači, nego izravan prihod od našeg autorskog rada. S druge strane, u načelnom smislu, itekako će nam pomoći da se prilozi koje proizvodimo, dakle naše intelektualno vlasništvo ne dijele neovlašteno piratski bez isticanja imena autora i izdavača koji stoji iza njega'', drugu stranu uredbe pojašnjava Valentina Wiesner, novinarka i predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.
Prema prijedlogu Direktive, koja je nedavno usvojena u Europskom parlamentu, a o čijem će se nacrtu zakona tek raspravljati, oštećene bi trebale biti velike tehnološke kompanije. Tako bi primjerice, najpoznatija tražilica na svijetu, ali i društvene mreže, izdavačima trebale plaćati svako dijeljenje linka. Europskim je političarima cilj imaju ograničiti njihov monopol na tržištu te omogućiti veću zaradu izdavačima, a neposredno i autorima. Protivnici sumnjaju da će takva politika uroditi plodom.
''Posljedica će biti da to nitko neće staviti ili će tražilice početi micati sadržaje, kao što imate slučaj s GDPR-om, gdje imate jako puno američkih siteova koji su postali nedostupni u Europskoj uniji i morate koristiti VPN da biste ih vidjeli. Jednako tako postoji šansa da u sukobu Europe i tehnoloških divova oni kažu -'mi vas nećemo listati niti te sadržaje objavljivati', i mirna Bosna. Nakon toga imat ćete prazan ekran'', kaže Carić.
Uvođenje naknade za poveznice
Takvu praksu već je iskusilo njemačko i španjolsko tržište nakon uvođenja naknade na poveznice 2013. i 2014. godine. Posljedica je bila pad čitanosti te vraćanje stvari na staro.
Politika koja se pokazala neučinkovitom u ravnopravnijoj raspodjeli zarade na digitalnom tržištu sada se pokušava implementirati u cijeloj Europi, i to uz čvrstu podršku najvećih izdavača. I dok protivnici takvih politika strahuju za dostupnost sadržaja, pobornici – autori – uvjeravaju da mjesta strahu nema.
''Financijski mi nećemo nastradati, jer ako neki prihod do sada nije ni postojao, znači da na njemu ne možemo ni izgubiti. Što se dosega tiče, čitatelj koji ciljano traži neki sadržaj naći će ga na platformi koja ga je proizvela'', pojašnjava Wiesner.
''Vrlo malo sajtova, samo oni najbolji koje svi znaju imaju tzv. direktan promet. Masa sajtova promet dobiva preko indirektnih linkova, dakle ili zato što ih nađete ili zato što netko objavi tu poveznicu pimjerice na društvenoj mreži ili drugdje. Kad to zabranite, to će nestati'', rekao je Carić.
Konkurentnost, osobito malih portala još je manja. S druge strane, male platforme, uključujući i Wikipediju, prema prijedlogu Direktive trebale bi biti pošteđene novih pravila. Digitalno je doba izazov za pravednu distribuciju prihoda od oglašavanja između tehnoloških divova, izdavača i autora. Mišljenja su podijeljena hoće li to riješiti model kakav predlaže Europska unija.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!
