Nakon što smo imali prilike prisustvovati na Reboot InfoGameru, najvećem gaming sajmu u Europi s najvećim brojem izlagača ove godine, još jednom smo se uvjerili da je pred industrijom videoigara vrlo svijetla budućnost.

Ako vas zanima programiranje, izrada videoigara, digitalno crtanje i kreativno pisanje, ako ste se oduvijek htjeli baviti kreativnim i zabavnim poslom, no nemate konkretna znanja ili ih samo želite nadopuniti, tu je Machina Game Dev Akademija, mjesto na kojem možete naučiti sve potrebno za rad u industriji videoigara.

Kako bismo vam približili čime se Machina Academy točno bavi, za vas smo pripremili intervju s direktorom Lovrom Nolom i voditeljem marketinga, Filipom Fazlićem.

Što sve nudi i čime se bavi Machina Academy i što je to famozna inkubacija?

Lovro: Machina Academy u svojoj djelatnosti ima 3 ključne aktivnosti. Edukaciju, Inkubaciju i Karijere. Imamo razne tečajeve koji pokrivaju različite vještine potrebne za rad u industriji videoigara – programiranje, grafički dizajn, audio produkcija, scenaristi, kreativno pisanje i ostalo. Druga stvar je Inkubacija. Machina Academy mladim timovima, a posebno mladim studentima u stvaranju svog prvog komercijalnog projekta.

Inkubacija je zapravo ciljana poslovna podrška mladim timovima koji s Machina Game Dev Akademijom potpisuju ugovor za zastupanje na svjetskom tržištu, što znači da kod pregovaranja s nekim izdavačem ili s nekom platformom za izdavanje videoigara, timovi ne trebaju otvarati svoju firmu, što poprilično olakšava posao i rad na cjelokupnom projektu. Machina Game Dev Akademija timovima pomaže odraditi marketing, naći izdavača (ako je to smjer kojim oni žele ići) i pružiti određeno znanje i ekspertizu te financijsku pomoć za marketing kako bi projekt uspio.

Lovro: Kad je riječ o karijerama, primarno ciljamo da naši studenti uspješnije nađu posao u industriji videoigara. Svatko tko završi tečaj, treba imati dobro napisan CV i motivacijsko pismo. Ono što sam ja primijetio je da se velik broj ljudi srami svojih prijašnjih poslova, od kojih su neki zahtijevali veliku odgovornost, bilo da je u pitanju konobarenje ili rad u brodogradnji. Upravo takve stvari treba prikazati kao svoju prednost. To je projektni management i vrlo je vrijedna vještina za jednog poslodavca, bila ona u gaming industriji ili ne.  Radimo s ljudima i pomažemo im da svoja stvarna znanja i vještine poslodavcu prikažu u boljem svjetlu. Shvatili smo da ljudi uopće ne znaju kako izgleda raditi u industriji videoigara pa smo počeli raditi i prema van kako bismo taj svijet približili široj publici. Tako je nastao Game Dev Career Day, mini konferencija na koju pozovemo game developere da predstave što rade i koga traže te da ljudi koji se žele predstaviti donesu svoj CV i predstave se. Također, uvijek imamo i govornike koji pričaju o specifičnosti rada u nekoj firmi, nekom određenom polju, vještini i slično.

S kojim idejama vam dolaze ljudi koji žele napraviti svoju videoigru?

Lovro: Kad je u pitanju inkubacija, mi volimo vidjeti nekakav početak. Taj početak može biti debelo raspisan dokument što će točno ta igra biti, bez grafike. Ili može biti kratki demo, samo jedan level, čisto da se pokaže što se želi postići. Idealni kandidati za inkubaciju su oni koji su već ozbiljno počeli raditi na nečemu i za to imaju određene materijale. Imati ideju za videoigru je 0,000001% same videoigre. Primjerice, možemo mi imati i po 20 ideja za videoigru u jednom danu, ali kada se svaka ta ideja krene razrađivati do sitnih i krupnih detalja, onda dolazi do rezanja jer često negdje nešto zapne.

Filip: Puno se ljudi javlja s idejama za, primjerice, Call of Duty, novi Diablo, Counter Strike i slično. Nažalost, dosta njih ne shvaća da te igre već postoje, da su napravljene. Možeš napraviti svoju igru na temelju te određene igre i te ideje, ali moraš imati sasvim novi projekt koji može imati segmente te igre. Ljudi ne shvaćaju koliko su ti projekti ozbiljni, koliko iziskuju vremena, truda, uloga, a pogotovo novca. Svi misle da jedan Call of Duty raste preko noći. To su godine rada, truda i novaca uloženih u projekt.

Lovro: Ljudi često dolaze s idejama koje nisu izvedive. Primjer za to je Diablo 3 za koji ekipa misli da može biti bolja i da bi ju oni bolje napravili. No, ljudima nije jasno da iza svih tih velikih naslova stoji ogroman višemilijunski iznos i tim od 200-300 ljudi koji na toj igri rade 3-4 godine. Krasno je imati velike ideje, no kod nas su nažalost neizvedive jer nitko ne razmišlja kolika je to količina posla.

Stvarnost je nešto drugačija

Ako se napravi malo jednostavniji, ali dobar game dizajn, ne nužno Diablo 3 i Call of Duty, nego nešto manje i izvedivo i ako je tim dobro posložen, proces igre traje između jedne do dvije godine, što je poprilično realistično. Ima igara koje su napravljene u manje od godinu dana, no to su uglavnom iznimke. U takvim je situacijama tim sastavljen od genijalaca ili je gameplay toliko jednostavan pa se igra može relativno brzo napraviti. Više od godinu dana je realno za očekivati za neku manju igru, a za igru srednjeg obima, u realnim situacijama Hrvatske, ljudi koji možda ne rade na tome puno radno vrijeme, trebaju izdvojiti 4-5 godina.

Ako se igra uspije privesti kraju, gdje ju tim može plasirati?

Lovro: Plasiranje igre definira se čim se definira igra jer o igri ovisi kakvu će publiku privući. Ako je mali tim koji nema puno resursa, od moguće tri platforme najprije se odabere jedna za koju se napravi analitika. Indie igre najprije idu na računala, a ako se igra na računalu pokaže da je prodala npr. 20-30 000 komada, onda se može investirati u Playstation ili Xbox development kit kako bi se igra mogla napraviti za određenu konzolu te ju onda za konzolu i lansiramo. 

Koji vam je najuspješniji projekt koji biste izdvojili?

Lovro: Exordium Games, firma koja je bila u inkubaciji prije nekoliko godina. Mi smo im pomogli da okupe tim, da krenu u neke najranije projekte. Srećom, imali su investitora koji je u svemu vidio budućnost i kojemu se svidjela ekipa i sama ideja. U tom su trenutku započeli samostalno raditi i zapošljavati nove ljude.

Kako doći do posla u industriji videoigara u Hrvatskoj?

Lovro: Pozivam sve da se pridruže grupi na Facebooku pod nazivom Game Dev Jobs koju smo otvorili jer ne postoji nijedno mjesto na kojem se nalaze svi poslovi koji su trenutno otvoreni u industriji videoigara u Hrvatskoj. Primjerice, Nanobit je imao svoju zasebnu stranicu za radna mjesta. Kad agencije to objave na svojoj web stranici, imaju dosta limitiran doseg ljudi. Upravo je zato nastala Facebook stranica, kako bi svaki posao koji se objavi završio tamo i kako bi ljudima olakšali da dođu do tih poslova. Nažalost, mali postotak developera oglašava na mojposao.net i sličnim stranicama. Oni će prije oglašavati studentima na FER-u, no i to je vrlo rijetko. Ako netko traži posao, slobodno nam se može javiti. Trenutno pokušavamo uloviti sve aktualne poslove i to im prezentirati.

Filip: Ne samo oni koji traže posao, nego i poslodavci koji traže zaposlenike. Stoga ih pozivamo da se pridruže stranici, da se međusobno povežu s potencijalnim zaposlenicima te da u konačnici sama industrija naraste.

Predviđanja za budućnost videoigara u Hrvatskoj?

Lovro: Rast, rast i samo rast. Kratka povijest kako bi bilo jasnije koliko je brz taj rast: U zadnjih 20-ak godina u Hrvatskoj je bilo aktivno 10-ak studija. U zadnje 2-3 godine, neki od njih su debelo narasli. Primjera radi, Nanobit je u 6-7 godina narastao na 150 zaposlenih. Cro Team je sa 20 narastao na 50 zaposlenih. Ono što se dogodilo prije 4-5 i više godina, kako je krenuo Reboot InfoGamer i Reboot Develop, ljudi su shvatili da ima kruha u igrama. Otvorilo se 20-30 Indie studija koji su još uvijek u fazama da staju na noge, ali oni će za 3-4 godine biti kao ovi koji su bili na 10 zaposlenih pa su narasli na 50. Taj će rast potaknuti novu generaciju mladih studija.

Filip: Apsolutno rast. Jedini je problem što je kroz famoznu riječ "igrice", industija videoigara shvaćena jako loše. Ne smatra se ozbiljnom industrijom s ozbiljnim projektima koja zarađuje ozbiljne novce, ne samo u Hrvatskoj i široj regiji, nego i u cijelome svijetu.