Umjetna se inteligencija posljednjih godina koristi i razvija za najrazličitije svrhe - od pronalaženja najbolje rute za navigaciju do prepoznavanja ljudi na fotografijama i stvaranja profila neke osobe. No znanstvenici u Googleu otkrili su još jednu primjenu umjetne inteligencije.

U stručnom članku objavljenom u časopisu Nature predstavili su novi model umjetne inteligencije koji je sposoban osmisliti i kreirati kompleksan dizajn čipa u samo nekoliko sati. Za usporedbu, za taj isti posao čovjeku, inženjeru, treba i po nekoliko napornih mjeseci.

Naime, moderni se čipovi sastoje od milijardi različitih komponenti koje su sve sitnije i sitnije. Primjerice, tipični procesor sastoji se od desetaka milijuna standardnih ćelija i tisuća memorijskih blokova koje treba međusobno povezati tankim slojem silikona. O rasporedu ćelija i blokova na čipu ovisit će brzina kojom se signali mogu emitirati na čipu, odnosno koliko će neki uređaj biti učinkovit.

Broj potencijalnih rasporeda ćelija i blokova je ogroman. Prema Googleovim istraživačima, iznosi 10 na 2500 potenciju.

Kako bi "naučili" umjetnu inteligenciju o stvaranju čipova, znanstvenici su koristili podatke o dizajnu 10 tisuća čipova i ubacili ih u model strojnog učenja. Samo šest sati kasnije model je mogao stvoriti dizajn koji je optimizirao raspored različitih komponenti na čipu, ali i stvoriti konačni izgled čipa koji je zadovoljio sve zahtjeve koji su stavljeni pred njega.

U Googleu su oduševljeni konačnim rezultatom te će umjetnu inteligenciju koristiti za dizajniranje sljedeće generacije TPU-a (tensor processing units), koji pokreću podatkovne centre, kako bi poboljšali performanse različitih aplikacija s umjetnom inteligencijom.

Osim toga, brži dizajn čipova omogućit će i brže napretke u tehnologiji, ali i potencijalno ublažiti krizu koja je nastala u svjetskoj opskrbi čipovima.

Ne bismo se iznenadili da Google veoma brzo na tržište izbaci vlastiti sustav na čipu (SoC) napravljen s pomoću umjetne inteligencije.

 

Izvor:Nature