Koliko su hrvatske tvrtke i tržište zapravo spremni za umjetnu inteligenciju i koliko je koriste? Upravo je na ta pitanja pokušalo odgovoriti prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu, koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i Best Advisory. Istraživanje u kojem su sudjelovale 342 tvrtke predstavljeno je na tradicionalnoj konferenciji HGK-a i njezina Udruženja za IT, uz temu Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
Prema rezultatima istraživanja, čak 92 posto poduzeća umjetnu inteligenciju smatra važnom komponentnom. No, istovremeno, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svome poslovanju. Taj je jaz još veći kada se uzme u obzir da 82 posto ispitanika očekuje financijske koristi od ulaganja u AI.
Čak 75 posto ispitanika ispravno identificira nedostatak znanja i vještina upravo kao glavni izazov u primjeni AI-a. Samo pet posto poduzeća u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5).
Iako se 62 posto ispitanika ne boji gubitka radnog mjesta zbog umjetne inteligencije, strah se povećava što je niža pozicija zaposlenika u poduzeću, kao i kod određenih djelatnosti koje su tradicionalno manje automatizirane, poput građevine i prerađivačke industrije.
Važno je razumjeti koristi koje umjetna inteligencija može donijeti na svim razinama gospodarskih djelatnosti. Bezbroj je mogućnosti – od proizvodnih djelatnosti do ekologije, zdravstva. Ključ uspjeha leži u sposobnosti poduzeća da integriraju ove tehnologije na način koji je usklađen s njihovim specifičnim potrebama i strateškim ciljevima, na etičan i odgovarajući način, ističe potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Ujedno je najavio da će HGK sljedeće godine pokrenuti AI akademiju kako bi se tvrtkama i njihovim zaposlenicima omogućilo educiranje o primjeni AI-a. Prvo izdanje planirano je za ožujak.
Ispod EU prosjeka, ali…
Kako stojimo na razini EU-a, predstavila je Hillary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruženja DigitalEurope.
Samo osam posto europskih tvrtki koristi AI, što je daleko od cilja Komisije od 75 posto do 2030. Jedva tri posto svjetskih jednoroga dolazi iz EU-a. Vidimo velike prilike za poslovanje i društvo uz AI, kao i inovacije već afirmiranih i novih igrača u toj domeni na dnevnoj bazi. Trebamo fleksibilan i logičan regulatorni okvir koji ne sputava tvrtke, već im pomaže, poručila je Mine u kontekstu nadolazeće regulative – EU AI Act.
Istaknula je kako Hrvatska i tvrtke u Hrvatskoj imaju velik potencijal za profitiranje od korištenja umjetne inteligencije u poslovanju, no potrebno je biti svjestan toga da ona nije magični štapić, već treba biti svjestan njezinih mogućnosti i ograničenja.
Upravo je o tehničkim mogućnostima umjetne inteligencije govorio Igor Zgrabljić iz Googlea. Vjerujemo da je AI temeljna i transformativna tehnologija. Omogućuje inovativne i nove načine korištenja alata, proizvoda i usluga, a koriste je milijarde ljudi svaki dan, kao i tvrtke, vlade i druge organizacije. AI može pomoći, nadopuniti, osnažiti i inspirirati ljude u gotovo svakom polju, od obavljanja svakodnevnih zadataka do odvažnih i maštovitih poduhvata. Može podupirati konkurentnost i uključiv rast, otključati nova znanstvena otkrića i prilike te pomoći čovječanstvu da se uhvati ukoštac s najvećim izazovima – danas i u budućnosti, poručio je Zgrabljić, menadžer za odnose s vladama i javne politike u srednjoj i istočnoj Europi u Googleu.
O korištenju umjetne inteligencije u hrvatskim tvrtkama govorilo se i na panelu na kojem su sudjelovali Lidija Karaga, predsjednica Uprave, Poslovna inteligencija d.o.o., Tomislav Bronzin, predsjednik Uprave, Citus d.o.o., Luka Ortolan, direktor Službe za obradu šteta motornih vozila, Croatia osiguranje d.d., Karlo Knežević, AI Team Lead, Sofa IT d.o.o., Sofascore, i Ivan Lupić, direktor razvoja poslovanja, Digitalno društvo, Ericsson Nikola Tesla d.d.
Sudionici panela iznijeli su svoje primjere primjene umjetne inteligencije u tvrtkama u kojima rade, ali i istaknuli da je za primjenu umjetne inteligencije u poslovanju ipak potrebno određeno znanje i priprema.
Tako je Knežević istaknuo da su iskoristili umjetnu inteligenciju kako bi razvili sustav detekcije neželjenog govora u chatu koji koriste korisnici njihove aplikacije, a AI im je pomogao i kod nuđenja personaliziranog sadržaja. No da bi to ostvarili, morali su zaposliti priličan broj stručnjaka za umjetnu inteligenciju.
AI je postao mističan pojam, to je loše. Stvara odbojnost prema tom pojmu. To treba mijenjati, istaknuo je Knežević.
Da o uvođenju umjetne inteligencije ne razmišljaju smo u tvrtkama nego i u javnoj upravi, potvrdio je Ivan Lupić, koji je najavio uvođenje chatbota na stranicama jednog ministarstva, a koji bi trebao olakšati komunikaciju s građanima i pružiti im lakši pristup informacijama.
Sudionici panela pozvali su poduzetnike da počnu izrađivati planove implementacije AI-a u svoje poslovanje, ali i educirati ljude koji će s AI-em raditi. Edukacija mora biti od vrha do dna tvrtke, kako bi se mogla primijeniti u svim aspektima poslovanja.
Iskoristite digitalne vaučere za edukaciju i strategije implementacije digitalnih rješenja, pozvali su.
Eksperimentirajte s AI, počnite s manjim projektima koji ne zahtijevaju velike investicije, ali će dati vrijedno iskustvo. To je važan korak prema izradi strategije, poručili su na kraju.
Kibernetička sigurnost: Više obveza za veći broj tvrtki
Osim umjetne inteligencije, velik broj tvrtki čeka još jedan velika promjena, koja bi trebala nastupiti krajem sljedeće godine. Naime, trenutačno je u fazi donošenje Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, kojim se usvaja NIS2 direktiva. Odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti širi se na mnogo veći broj tvrtki, a uključuje i javni sektor. To će zahtijevati znatne financijske, ali i ljudske resurse.
Širok opseg legislative o kibernetičkoj sigurnosti podrazumijeva znatan utjecaj na industriju, direktno ili indirektno. Kako prelazimo u fazu implementacije, definirat će se više detalja i bit će dostupne smjernice kako bi se omogućila bezbolna tranzicija. Industrije će imati vremena napretek jer većina zakonodavstava nudi period od 12 do 36 mjeseci prije primjene, rekao je Sebastijan Čutura, voditelj politike u Europskoj organizaciji za kibernetičku sigurnost (ECSO).
Ifigeneia Lella, stručnjakinja za kibernetičku sigurnost iz europske Agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA), predstavila je posljednje rezultate o kibernetičkim prijetnjama u EU-u te istaknula kako je broj incidenata iz godine u godinu sve veći i više nema industrije u kojoj nije bilo kibernetičkih napada. Sve su sofisticiraniji, pa je važno da tvrtke ozbiljno shvate pitanje kibernetičke sigurnosti i počnu intenzivno voditi računa o tome (što podrazumijeva i ulaganje u edukaciju i sigurnost), na što će ih, djelomice, prisiliti primjena NIS2 direktive.
Razumijevanje kibernetičkih prijetnji ključno je za svijest, razvoj kapaciteta i otpornosti u sigurnoj i pouzdanoj Europi. S povećanjem znanja moguće je razvijati učinkovite strategije, poručila je na kraju.
HGK je prepoznao važnost umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti. Kibernetički napadi sve su brojniji i intenzivniji. Izuzetno nam je drago da je u pripremi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, u čijoj provedbi veliku ulogu ima IT sektor. AI je tema koju ne možemo promatrati odvojeno od kibernetičke sigurnosti, a napredni alati već se koriste u prevenciji napada, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić te istaknuo da je AI područje koje ima veliki potencijal za razvoj gospodarstva, ali i promjenu ustaljenih praksi u IT-u, u čemu vidi prostor za daljnji rast i razvoj.
Kao i svake godine, HGK je proveo analizu IT tržišta, koja pokazuje da je u posljednjih pet godina ta industrija rasla po svakom segmentu poslovanja: rast broja tvrtki 64 posto, rast izvoza 137 posto, rast prihoda 80 posto, rast zaposlenih 55,6 posto i rast plaća nominalno 33,3 posto. S obzirom na promjene koje čekaju cijelo gospodarstvo oko umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti, daljnje jačanje IT industrije ključno je za njihovu uspješnu provedbu, zaključak je konferencije.
