Općenito se umjerenom kozumacijom alkohola smatra jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, no čak i te naizgled male količine mogu negativno utjecati na mozak, pokazalo je novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Pennsylvania.
Studija čiji su rezultati objavljeni ovaj mjesec pokazalo je da ljudi koji su dnevno pili količinu alkohola istovjetnu čaši vina ili piva u prosjeku imaju nešto manji mozak od onih koji ne konzumiraju alkohol.
Kada je riječ o primjerice tipičnom 50-godišnjaku, navika uživanja u jednom piću dnevno čini mozak dvije godine starijim u usporedbi s mozgom osobe koja ne pije.
Istraživanje je obuhvatilo 36.678 osoba srednje dobi. Autori studije analizirali su njihove mozgove magnetskom rezonancom.
Rezultati su pokazali da veća količina alkohola ima znatno gori učinak na mozak, pa je tako mozak osoba koje su konzumirale dva pića dnevno izgledao u prosjeku 10 godina stariji nego kod onih koji ne piju.
Autori studije kažu da su ovakvi rezultati zabrinjavajući. Čak su i neki od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju smanjili konzumiranje alkohola, rekla je Reagan Wetherill, jedna od voditeljica istraživanja.
Wetherill, docentica na katedri za psihijatriju medicinskog fakulteta Perelman na Sveučilištu Pennsylvania, kaže da je i ona sama ograničila konzumaciju alkohola na eventualno jednu čašu vikendom.
Govorili su nam da je sigurno konzumirati umjerene količine alkohola, no sada vidimo da postoji njegov ukupni učinak na mozak čak i kada je u pitanju samo jedno piće dnevno, kaže Wetherill.
Ljudi koji su sudjelovali u istraživanju izabrani su iz Biobanka, jedne od najvećih i najpoznatijih biomedicinskih baza podataka sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Baza prikuplja zdravstvene podatke stotina tisuća ljudi i koristi se u tisućama studija diljem svijeta.
Nedavno je ova baza podataka korištena u istraživanju o smanjenju volumena mozga kod ljudi koji su preboljeli COVID-19, no još uvijek nije jasno utvrđeno koliko su te promjene teške i jesu li dugotrajne.
U studiji o konzumaciji alkohola veličina uzorka omogućila je istraživačima da detektiraju suptilne razlike koje se na manjem uzorku vjerojatno ne bi vidjele, istaknuo je Gideon Nave, još jedan od voditelja istraživanja.
Podaci jasno ukazuju na smanjenje volumena, rekao je Nave.
No neki stručnjaci, koji nisu sudjelovali u ovom istraživanju, upozoravaju da razlike u veličini mozga kod osoba koje umjereno konzumiraju alkohol ne znače nužno da će doći i do primjetne razlike u funkciji mozga.
Anya Topiwala, znanstvenica s Oxforda, smatra da bi stoga trebalo provesti dodatnu studiju koja bi analizirala i kognitivne sposobnosti ispitanika.
Drugo ograničenje studije je to što se temelji na subjektivnoj procjeni ispitanika o njihovom konzumiranju alkohola u prethodnoj godini, napominje psihologinja Catherine Fortier, docentica na harvardskom medicinskom fakultetu.
Ona smatra da bi rezultati studije bili relevantniji kada bi se provela procjena konzumacije alkohola tijekom duljeg vremena, odnosno tijekom cijelog života. Unatoč tome, Fortier smatra da su rezultati ove studije “izvanredni”.
Neke manje prijašnje studije, napomenula je Fortier, ukazivale su na to da jedno piće dnevno može imati povoljan učinak na mozak, no istraživanje koje je provela Topiwala i nova studija provedena na Sveučilištu Pennsylvaniji, pokazuju sasvim drugačije rezultate, istaknula je.
Stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan i sa studijama koje pokazuju kako čaša vina dnevno pozitivno utječe na kardiovaskularno zdravlje. Američka udruga za srce (American Heart Association) upozorava da znanstvenici do sada nisu dokazali da vino uistinu ima takav učinak.
Zapravo bi moglo biti upravo suprotno. Sigurno je da jedino to da kronična konzumacija alkohola uzrokuje porast krvnog tlaka, kao i povećan rizik od nekih oblika raka.
