Istraživanje pokazalo: Hrvati su zadovoljni razinom digitalizacije u državi, vole kupovati online i sve češće koriste mobilno bankarstvo

Pandemija koronavirusa promijenila je kupovne navike građana. Umjesto avionskih karata, ulaznica za kulturna događanja i turističkih aranžmana, na internetu su se kupovali prehrambeni, softverski i gaming proizvodi.

Martina Čizmić | 13.05.2020. / 08:33 komentari
Internetska kupovina (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Pandemija koronavirusa zorno je pokazala sve prednosti digitalizacije. Dok su ljudi bili zatvoreni u kućama, tehnologija im je omogućila da nastave raditi, ostanu u kontaktu s prijateljima i obitelji, ali i obavljaju kupovinu u samo nekoliko klikova.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca

Iako se često može čuti kako se Hrvatska treba digitalizirati, istraživanje MasterIndex pokazalo je kako je većina građana zapravo zadovoljna razinom digitalizacije u zemlji, njih čak 85%, što je povećanje od 3% u odnosu na studeni 2019. te nastavak ovog pozitivnog trenda. Međutim, još uvijek znatan broj ispitanika želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (70%), javnoj upravi (54%), obrazovanju (50%) te sudstvu (27%). Kad je riječ o osobnoj uporabi digitalnih usluga, na prvom je mjestu mobitel s internetom te online chat (89%), zatim online kupnja (81%), elektronička pošta (80%) te društvene mreže (79%) i internetske tražilice (77%). Ove usluge najkorištenije su i na dnevnoj bazi, izuzev online kupnje, koju većina ispitanika obavlja na mjesečnoj razini.

Da bi iskoristili sve prednosti digitalizaciji, građanima su potrebni digitalni uređaji, koji se koriste u visokom postotku. Tako su digitalni uređaji koje koristi najveći broj ispitanika pametni telefon (95%), prijenosno računalo (83%), osobno računalo (55%) i smart TV (54%). Osim što ga najveći broj ispitanika posjeduje te na njemu provodi prosječno pet (4,8) sati dnevno, mobitel je i sredstvo koje bi ispitanici uz platne kartice u najvećoj mjeri (71%) koristili za plaćanje. U puno manjoj mjeri ističu osobnu iskaznicu ili putovnicu (17%) te biometriju (14%) i pametne satove (14%). PIN je još uvijek preferirani (50%) način autorizacije plaćanja, a prilično je poželjno i skeniranje prsta (34%).

Većinu usluga vezanih za mobilno plaćanje koristi u prosjeku od 4 do 6% više korisnika više nego lani. Jedina je iznimka plaćanje putem SMS-a koju koristi 4% manje korisnika u odnosu na posljednje istraživanje.

Rezultati su pokazali da gotovo tri četvrtine (71%) korisnika kartica provjerava stanje svog računa i kartične troškove preko mobitela. Gotovo jednak broj (67%) koristi plaćanje putem SMS-a, dok 59% koristi mobilno bankarstvo. U manjoj mjeri korisnici kartica koriste plaćanje putem usluga teleoperatera (26%) te m-novčanik (9%).

Interes za korištenje online plaćanja putem mobitela postoji kod otprilike 70% ispitanika, što je praktički na istoj razini kao i u prethodnom valu istraživanja iz studenog 2019. Zanimljivo, većina korisnika bankarskih usluga zainteresirano je i za pojedine načine mobilnog plaćanja – 59% za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal, a 63% za online kartično plaćanje putem mobilne aplikacije.

Beskontaktno plaćanje sve je popularnije pa tako čak devet od deset građana ima i koristi beskontaktnu karticu, dok je prije godinu dana taj omjer iznosio osam od deset. Uz to, čak 60% korisnika kartica beskontaktno plaća barem tri do pet puta tjedno, što je povećanje od 5% u odnosu na lani. U blagom porastu  je i broj onih koji svaki dan beskontaktno plaćaju te sada njihov udio iznosi 23%. Beskontaktno se najviše plaća u supermarketima i trgovačkim centrima (71%), a nakon toga u lokalnim dućanima (17%). Iako se sve više plaća beskontaktno, ispitanici bi voljeli da takvo plaćanje bude omogućeno u još većoj mjeri, a prvenstveno u supermarketima i dućanima (36%), restoranima i kafićima (16%) te javnom prijevozu (14%).

Na beskontaktno se plaćanje gleda sve pozitivnije – čak 82% korisnika kartica smatra ga uistinu brzim i jednostavnim, a 61% ga definitivno namjerava koristiti češće ubuduće. Uz to, ovaj način plaćanja smatra se i najsigurnijim kad je u pitanju zdravlje i higijena. Čak 71% korisnika kartica čvrsto vjeruje da je beskontaktno plaćanje zdravstveno najsigurnije, a još 20% ima slično mišljenje. U razdoblju kad se iznimno pazi na čistoću prodajnih prostora te higijenu ruku, ovako dominantan stav po tom pitanju možda i nije veliko iznenađenje, ali je svakako jasan pokazatelj preferencija potrošača.

Istraživanje je pokazalo još jednu zanimljivost, a to je da internetsko bankarstvo više nije najčešći način plaćanja računa – to je sada mobilno bankarstvo s 51% korisnika u odnosu na 42% korisnika e-bankarstva.

Porast korištenja mobilnog bankarstva u ovu svrhu iznosi čak 12% u odnosu na prošlu godinu, a još uvijek nije zanemariv ni udio (16%) onih koji račune plaćaju isključivo u fizičkim poslovnicama. Kao glavna prepreka plaćanju računa online ističe se navika plaćanja u gotovini (50%).

Otprilike trećina (31%) ispitanika koji kupuju online spremaju kartične podatke na stranim internetskim trgovinama, no to je ipak za 4% manje nego u studenom prošle godine. Uz to, samo 14% to čini na domaćim online trgovinama. Dodatan pokazatelj blagog pada povjerenja u sigurnost web trgovina je podatak da ih 44% ispitanika ne smatra dovoljno sigurnim da bi na njima pohranjivalo svoje kartične podatke. Riječ je o povećanju od 3% u odnosu na studeni 2019.

Pandemija koronavirusa negativno je utjecala na online kupnju avionskih karata, ulaznica za kulturna događanja i turističkih aranžmana koje je otprilike dvije trećine ispitanika kupovalo manje nego inače, dok se veća potražnja javila za prehrambenim, softverskim i gaming proizvodima – njih je češće nego inače kupovalo između četvrtine i trećine ispitanika. Odjeća (65%), potrošačka elektronika (55%) i kućanske potrepštine (49%) još su uvijek najpopularnije stavke koje se kupuju online.

Vezane vijesti