U toj zoni u kojoj je jedan aktivni ribar na tisuću stanovnika, vitalno je poboljšati upravljanje ribolovnim resursima, kako za lokalno gospodarstvo tako i za očuvanje bioraznolikosti, piše u izvješću Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM) te UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Dvogodišnje izvješće 2022. objavljeno je uoči 15. UN-ove konferencije Konvencije o bioraznolikosti, nazvane COP15 Bioraznolikost koja počinje u srijedu u Kanadi.
Pritisak pomalo popušta, posebno za vrste obuhvaćene multilateralnim planom upravljanja, no 73 posto komercijalnih vrsta još je pretjerano eksploatirano te iako je sada nešto manji, pritiska ribarstva i dalje je dvostruk u odnosu na ribarstvo koje se smatra održivim, navodi se u izvješću.
U prethodnom izvješću GFMC je naveo da pretjerani izlov obuhvaća 75 posto komercijalnih vrsta u 2018., što je bio pad u odnosu na 88 posto 2012.
Ohrabruje podatak da je znatno smanjen pretjeran izlov oslića u Mediteranu, kao i romba (oblića) u Crnom moru te lista u Jadranskom moru, navodi se o vrstama obuhvaćenima planovima upravljanja.
Godišnje se u Sredozemnom i Crnom moru ulovi 1.189.200 tona ribe (s izuzetkom tuna) što donosi prihod koji se procjenjuje na 2,9 milijarda dolara. Ta grana obuhvaća pola milijuna radnih mjesta u cijelom lancu, od čega 194.000 izravnih radnih mjesta na samim ribaricama.
Taj je sektor dosegnuo maksimalnu proizvodnju krajem 80-ih i od tada je u padu. Od 2020., zbog posljedica pandemije covid-19, ribolovni sektor imao je oko 15 posto manje ulova te 19 posto manje prihoda, a broj radnih mjesta pao je za 14 posto, stoji u izvješću.
Nadalje, GFCM upozorava da obalnim područjima prijeti pad sredstava za život zbog starenja radne snage i ukidanja radnih mjesta. U 2020. više od polovice ribara bilo je starije od 40 godina, a samo njih 10 posto bilo je mlađe od 25 godina.
"Plava transformacija" ribarstva, a to znači poštivanje morskih ekosustava jedini je put koji će zajamčiti da ta grana nastavi proizvoditi hranu i osiguravati sredstva za život sadašnjim i budućim generacijama, kaže Manuel Barange, direktor Uprave za ribarstvo i akvakulturu u FAO-u.
GFMC koji okuplja 23 zemlje, osnovan je 1949. kako bi igrao aktivnu ulogu u očuvanju ribolovnih resursa u međunarodnim vodama Mediterana.
Pod okriljem te organizacije uspostavljene su zone u kojima je ribolov potpuno zabranjen. U Hrvatskoj je primjerice 2017. uspostavljeno područje ograničenog ribolova u Jabučkoj kotlini kao privremen režim, a od 2021. postao je trajan.
