Je li Michelangelo u čuvenoj freski na stropu Sikstinske kapele sakrio detalj opake smrtonosne bolesti?

Znanstvenici tvrde da je Michelangelo bio previše iskusan po pitanju anatomije ljudskog tijela i umijeća slikanja da bi detalj koji je otkriven na stropu Sikstinske kapele bio jednostavna slikarska pogreška.

Branimir Vorša | 06.11.2024. / 13:17

Detalj na fresci Michelangelova Potopa na stropu Sikstinske kapele
Detalj na fresci Michelangelova Potopa na stropu Sikstinske kapele (Foto: The Breast)

Strop Michelangelove Sikstinske kapele dugo je osvajao posjetitelje svojim zamršenim prikazima Postanka. Među 300 figura na toj fresci, čini se da jedna žena nosi znakove smrtonosne bolesti, prema nedavnom istraživanju međunarodnog tima povjesničara umjetnosti, genetičara i medicinskih stručnjaka. Taj prikaz žene s uznapredovalim rakom dojke je suptilan, ali svrhovit, sugerirajući Michelangelovu namjeru da tom figurom dočara smrtnost.

Skriveni detalj

Stručnjaci su analizirali ženu, polugolu u sceni biblijskog potopa, čije grudi pokazuju karakteristike raka dojke, uključujući uvlačenje kože i oteklinu blizu pazuha.

Michelangelo nije pribjegao živom modelu (ili živim modelima, bilo muškim ili ženskim) kada je prikazivao priču o Postanku, ističu autori istraživanja koje je objavljeno u časopisu The Breast. Naglasili su da u sceni nema realističnih portreta. To je prije sastav ideje temeljene na priči iz Biblije s idealiziranim licima i tijelima, napisali su autori studije. To ukazuje na Michelangelov simbolički pristup, a ne na prikaz temeljen na stvarnom modelu.

Oslikan početkom 16. stoljeća, prema narudžbi pape Julija II., Michelangelo je proveo četiri godine pedantno izrađujući strop kapele. S velikim poznavanjem anatomije, Michelangelo je bio poznat po prikazivanju ljudske anatomije do iznimnih detalja, dajući težinu ideji da je ta iskrivljena dojka namjerno tako prikazana.

Značenje Michelangelovog skrivenog detalja

Znanstvenici su primijetili da, iako ta ženska figura na prvi pogled može izgledati obično, njezina je plava marama označava kao udanu ženu, a gesta prema zemlji implicira skori povratak u prah. Autori studije smatraju da se simbolizam raka dojke može uskladiti s konceptom prolaznosti života i ima značenje kazne, povezujući bolest i smrtnost s grijehom u kontekstu biblijske presude.

Povijesne usporedbe otkrivaju da je izgled te ženske figure ostao uglavnom nepromijenjen unatoč brojnim restauracijama, uključujući jednu značajnu u kasnom 20. stoljeću. To podupire argument da deformacije nisu pogreške ili izmjene nastale tijekom restauracija, već su sastavni dio Michelangelovog dizajna.

Ipak to možda nije Michelangelov jedini prikaz raka dojke - slična se distorzija pojavljuje u njegovom prikazu noći kao žene na grobu Giuliana de' Medicija, gdje su onkolozi također primijetili neobičan detalj 2000. godine

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti