Tek što su Sir Richard Branson i Jeff Bezos otišli na svoja turistička putovanja u svemir, na što su potrošili milijune dolara, jedan je političar došao na ideju o uvođenju poreza na svemirski turizam.
Američki kongresnik Earl Blumenauer planira predstaviti prijedlog zakona zanimljivog imena "Securing Protections Against Carbon Emissions (SPACE) Tax", odnosno porez za osiguravanje zaštite od emisije ugljika, koji bi zapravo bio porez na svemirski turizam.
Istraživanje svemira nije odmor oslobođen poreza za bogate. Baš kao što obični Amerikanci plaćaju porez kad kupuju zrakoplovne karte, milijarderi koji lete u svemir i to ne rezultira nikakvom znanstvenom vrijednošću, također bi trebali plaćati porez, i još malo više, zapisao je u priopćenju za javnost Blumenauer.
Ne protivim se ovakvom obliku svemirske inovativnosti, no ono što se radi samo zbog turizma ili zabave i nema znanstvenu težinu, trebalo bi financirati javno dobro, dodao je Blumenauer.
Pojasnio je kako je zabrinut zbog toga kakav će utjecaj na okoliš imati takvi svemirski letovi.
Naime, prema procjenama znanstvenika, jedan prekooceanski let može proizvesti između jedne i tri tone ugljikova dioksida po putniku. Za usporedbu s tim, jedno lansiranje rakete proizvodi oko 200-300 tona po letu za četiri putnika.
Problem je što rakete, zbog svoje putanje, ispuštaju ugljikov dioksid direktno u gornje slojeve atmosfere, a uz njih i ostale štetne plinove koji nastaju zbog izgaranja kerozina i metana, što izravno oštećuje krhki sloj ozona.
Svemirskim letovima u koristi ide tek njihova trenutačna učestalost (odnosno rijetkost). Naime, prema podacima NASA-e, prošle je godine samo 114 letova pokušalo dotaknuti Zemljinu orbitu.
No broj takvih letova uskoro bi se mogao povećati. Virgin Galactic planira lansirati jedan let s putnicima, u prosjeku svaka 32 sata, upozorava Blumenauer.
Dodaje i kako zagovornici suborbitalnih letova ističu kako i prekooceanski zrakoplovni letovi imaju sličan ugljikov otisak kao i svemirski letovi, ali oni zapravo prevoze više putnika i putuju mnogo dalje i dulje no svemirski letovi.
U konačnici, na svemirske letove otpadat će 60 puta veća emisija ugljikova dioksida nego na prekooceanske letove, gledano po putniku. To je dovoljno da obiđete cijelu Zemlju automobilom i dva puta više no što je preporučeno Pariškim klimatskim sporazumom, upozorava Blumenauer.
S obzirom na to da je Branson najavio da će karte za let njegovim letjelicama stajati između 200 i 250 tisuća dolara, a Bezos nije otkrio koliko će naplaćivati svojim putnicima, čini se da bi taj iznos u budućnosti mogao biti i još malo veći.
Iznimka će biti NASA-ini letovi u znanstvene i istraživačke svrhe, dodaje Blumenauer.
Njegov prijedlog predviđa dvije stope poreza - jednu za orbitalne letove i jednu za suborbitalne. No nije precizirao kolika bi ta stopa iznosila, kao ni što bi se tim porezom financiralo. Ako je suditi po imenu prijedloga zakona, sredstva bi se možda mogla upotrijebiti za borbu protiv klimatskih promjena, odnosno pronalazak "zelenijih rješenja".
Iz današnje perspektive Blumenauerov prijedlog možda se čini preuranjenim jer turistički svemirski letovi još nisu ni službeno krenuli. Međutim, s obzirom na to kakav interes vlada za takve letove, to možda i nije loša ideja.
