Zajednička studija Sveučilišta u Göttingenu i Sveučilišta u Edinburghu analizirala je 186 zemalja kako bi utvrdila njihovu sposobnost zadovoljenja prehrambenih potreba vlastitog stanovništva, bez oslanjanja na uvoz. Kad bi međunarodna trgovina hranom nestala, samo bi jedna zemlja na svijetu imala proizvodnju hrane dovoljnu za vlastite potrebe. Ta zemlja je Gvajana, pokazalo je navedeno istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Food.
Kakvo je stanje sa Hrvatskom?
Gvajana je jedina zemlja koja može proizvesti dovoljno hrane u svih sedam ključnih skupina kako bi prehranila vlastito stanovništvo. Kina i Vijetnam su joj se približili, zadovoljavajući potrebe u šest skupina. Samo jedna na svakih sedam zemalja uspijeva pokriti pet ili više skupina. Među tim zemljama je i Hrvatska, koja ima adekvatnu proizvodnju u skupinama - povrća, mliječnih proizvoda, mesa, leguma, orašastih proizvoda i sjemenki te škrobnih namirnica. Hrvatska nema dostatnu proizvodnju voća i uzgoja ribe.
Globalno dno
Na dnu ljestvice nalaze se Afganistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Makao, Katar i Jemen, odnosno zemlje koje ne zadovoljavaju samodostatnost ni u jednoj skupini hrane. Više od trećine zemalja uspijeva pokriti samo dvije ili manje skupina.
Regionalni savezi također imaju ozbiljne nedostatke. Vijeće za suradnju u Zaljevu na Bliskom istoku osigurava dostatne količine samo mesa. Savezi u zapadnoj Africi i na Karibima dosežu kvotu u samo dvije skupine hrane. Nijedan ekonomski savez ne proizvodi dovoljno povrća za vlastite potrebe, pokazalo je navedeno istraživanje.
Ovisnost i rizik
Mnoge se zemlje oslanjaju na jednog trgovinskog partnera za više od polovice svojih prehrambenih uvoza, što povećava ranjivost na poremećaje u opskrbi.
Međunarodna trgovina hranom i suradnja ključne su za zdrave i održive prehrane. No, veliko oslanjanje na uvoz iz pojedinih zemalja može učiniti države ranjivima, upozorava Jonas Stehl sa Sveučilišta u Göttingenu i jedan od autora studije.
Izvor: Science Alert
