Nova studija otkriva da su rani ljudi konzumirali raznolik niz biljaka, dovodeći u pitanje pretpostavke moderne 'paleo' prehrane usmjerene na meso. Istraživanje koje je proveo međunarodni tim na nalazištu Gesher Benot Ya'aqov u blizini rijeke Jordan, otkrilo je dokaze složene prerade biljaka još prije 780.000 godina.
Studija je identificirala stotine drevnih granula škroba i biljnih ostataka na alatima poput kamenog čekića i nakovnja, što sugerira da su ti rani ljudi namjerno prerađivali biljke kao što su hrastov žir, pšenica, ječam, mahunarke i jestive vodene biljke poput žutih lopoča i vodenog kestena.
To otkriće naglašava važnost biljne hrane u evoluciji naših predaka. Sada razumijemo da su rani hominidi tijekom cijele godine skupljali razne biljke koje su obrađivali pomoću alata napravljenih od bazalta, rekao je Hadar Ahituv, arheolog s izraelskog Sveučilišta Bar-Ilan.
Rezultati istraživanja, koje je objavljeno u časopisu PNAS, naglašavaju napredne kognitivne vještine ranih hominina, uključujući njihovu sposobnost sakupljanja biljaka iz različitih staništa i njihove pripreme pomoću specijaliziranih alata. Takva ponašanja su u suprotnosti s dugogodišnjim stajalištima da se prapovijesna prehrana pretežno temeljila na mesu.
Moderna paleo prehrana često naglašava životinjske bjelančevine na temelju pretpostavki da su se rani ljudi prvenstveno oslanjali na meso. Međutim, ovo novo otkriće pokazuje da je biljna hrana ipak igrala ključnu ulogu u ljudskoj evoluciji, čak i pridonoseći razvoju mozga.
Prethodna istraživanja, kao što je analiza 15.000 godina starih ostataka u Maroku, također ukazuju na znatnu konzumaciju biljaka među lovcima-sakupljačima. Unatoč pristranosti prema proučavanju mesa zbog njegove trajnosti u arheološkim zapisima, napredak u tehnologiji baca svjetlo na veliku ulogu biljaka u drevnoj prehrani.
Naši rezultati dodatno potvrđuju važnost biljne hrane u našoj evolucijskoj povijesti i naglašavaju razvoj složenih ponašanja povezanih s hranom, zaključili su autori studije.
Izvor: Science Alert
