Anomalija zabilježena u najranijem svjetlu svemira sugerira da bi takozvane čestice "duhovi" i tamna materija mogli biti međusobno povezani.
Nova znanstvena analiza koju je predvodio Nacionalni centar za nuklearna istraživanja Poljske, objedinjuje više astronomskih opažanja i sugerira da neutrini, često nazivani česticama "duhovima", mogu slabo stupati u interakciju s tamnom materijeom u određenim okolnostima. Neutrini su iznimno lagane, električno neutralne elementarne čestice koje nastaju u ogromnim količinama u zvijezdama i supernovama te gotovo ne stupaju u interakciju s drugim oblicima tvari.
Spajanjem različitih skupova podataka znanstvenici su utvrdili statističku vjerojatnost na razini tri sigme, što znači da je signal preizražen da bi se odbacio kao šum u podacima, ali još uvijek nedostatan da bi se smatrao konačnim dokazom. U praksi, jedna sigma znači da je rezultat lako objašnjiv statističkim šumom, tri sigme upućuju na snažan, ali još uvijek nesiguran signal, dok se pet sigmi smatra pragom za službeno znanstveno otkriće, jer mogućnost slučajne pogreške tada postaje iznimno mala.
Ako se potvrdi, rezultat bi blago proširio standardni kozmološki model, jer nova saznanja dovode u pitanje pretpostavku da je tamna materija potpuno neinteraktivna, dopuštajući mogućnost slabe interakcije s neutrinima.
Nedokučive sastavnice svemira
Neutrini su među najzastupljenijim česticama u svemiru. Milijarde ih svake sekunde prolaze kroz ljudsko tijelo, a tek se rijetko koji sudar s drugom česticom može registrirati putem kaskada koje zahtijevaju specijalizirane podzemne detektore.
Tamna materija još je zagonetnija jer s običnom tvari, koliko je poznato, djeluje isključivo gravitacijski. Njezino postojanje zaključuje se iz rotacije galaksija, gravitacijskog savijanja svjetlosti i drugih pojava koje se ne mogu objasniti vidljivom materijom, što upućuje na to da je oko 85 posto sveukupne tvari u svemiru zapravo tamna materija.
Razjašnjenje kozmološkog nesklada
Pretpostavke da bi neutrini i tamna materija mogli međusobno djelovati postoje već više od dvadeset godina, no tek su novija znanstvena istraživanja počela na to upućivati promatračkim podacima, a ne isključivo teorijom.
Najnovija studija, koja je objavljena u časopisu Nature Astronomy, provedena je u Poljskoj i Japanu, kako bi se razjasnio dugogodišnji nesklad između ranih i današnjih opažanja svemira.
Usporedbe kozmičke mikrovalne pozadine, barionskih akustičnih oscilacija (valovi gustoće obične materije u ranom svemiru, koji danas ostavljaju tragove u raspodjeli galaksija) i današnjeg svemira, pokazuju manju gustoću i koncentraciju galaksija i skupina galaksija, nego što standardni modeli predviđaju pri projekcijama starosti svemira od 13,8 milijardi godina.
To ne znači da je standardni kozmološki model pogrešan, ali može upućivati na to da je nepotpun. Naše istraživanje pokazuje da bi interakcije između tamne materije i neutrina mogle pomoći u objašnjenju te razlike, nudeći novi uvid u to kako su se kozmičke strukture u svemiru oblikovale, objašnjava u priopćenju britanskog Sveučilišta Sheffield kozmologinja Eleonora Di Valentino s istog sveučilišta i jedna od autorica navedenog istraživanja.
