20. Advanced Technology Days konferencija u zagrebačkom Mozaik Event Centru okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i regije. Razgovaralo se o novostima na područjima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, budućnosti razvoja aplikacija te podataka i infrastrukture.
Na otvaranju ATD20 Ivan Marković (Unitfly) i Tomislav Tipurić (Nephos) istaknuli su da je Advanced Technology Days među najdugovječnijim regionalnim tehnološkim događajima. Konferencija je prošla put od lokalnog skupa entuzijasta do ključnog mjesta susreta IT zajednice, stručnjaka, inovatora i poslovnih lidera, a svoj stručni doprinos dali su i Ana Roje Ivančić i Ognjen Bajić (Agilist IT) koji su kao predavači sudjelovali na većini izdanja, uključujući i prvo!
20 godina predviđanja tehnološke budućnosti: od clouda do hyperscalera
ATD je od svojih početaka pratio, analizirao i predviđao tehnološke trendove. Prije dvadeset godina cloud se doživljavao kao igračka za startupe – nikako za velike tvrtke, javni sektor ili SMB. Danas su upravo cloud i hyperscaleri srž IT infrastrukture. Naravno, tijekom 20ak godina bilo je i pogrešnih procjena, kao što su Windows Phone ili Silverlight. Tijekom godina ATD je proširio koncept te uveo teme za sistem inženjere i database inženjere, prateći evoluciju struke. Prekretnica se dogodila 2016. kada su Microsoft i IT zajednica počeli zajednički kreirati konferenciju, a od 2017. organizaciju ATD-a je u potpunosti preuzela hrvatska IT zajednica. Od 2022. godine konferenciju zajednički organiziraju Nephos i Unitfly.
Jesu li AI agenti prednost ili prijetnja inovacijama
Ove godine jedna od ključnih tema konferencije je umjetna inteligencija, odnosno AI agenti – sustavi koji idu korak dalje od generativne AI. Dok se GenAI temelji na modelima koji generiraju sadržaj, agenti izvršavaju zadatke, autonomni su, samoučeći i sposobni zaključivati te orijentirani na rezultat. Lani su agenti bili jedan od trendova u nastanku, a danas su u središtu rasprava kada se priča o AI. Tijekom panela Važnost agentskog AI u sljedećem valu inovacija Ivan Marković s Vjeranom Bušelićem (TVZ), Damirom Dobrićem (Daenet) i Matijom Pavlovićem (TBS Croatia) razgovarao je o tome kako umjetna inteligencija i agenti mijenjaju ulogu inženjera. Složili su se da se uloga inženjera transformira te da će inženjeri usmjereni na rješavanje problema, učenje i kritičko razmišljanje i promišljanje uvijek imati posla. Dobrić je naglasio da inženjeri u svim okruženjima moraju znati prepoznati problem i pronaći rješenje. Bušelić je dodao da junior developeri danas imaju veće baze znanja za učenje no ikada prije, no da je ključno podići metakogniciju – razumijevanje vlastitog razumijevanja problematike te razvijati otvorenost i komunikacijske vještine. Pavlović se složio te dodao da su GenAI i agentska AI najviše demokratizirale znanje od izuma pisma jer se inženjeri mogu potpuno posvetiti rješavanju problema, dok AI odrađuje jednostavnije procese i detalje implementacije.
Panel: Juniori, seniori i budućnost obrazovanja
Panel rasprava koju je moderirao Tomislav Tipurić, a sudjelovali su Bernardin Katić (Korto, Hammer), Vedran Križek (Stabljika), Ivan Marković i Ivan Vučićević (Bytewise) otvorila je neka od ključnih pitanja tržišta rada: juniori u Hrvatskoj nalaze posao teže no prije, no jednak trend pojavljuje se i širom svijeta. Katić je istaknuo da u Švicarskoj poslodavci očekuju da juniori iza sebe već imaju konkretne projekte. Složili su se da juniori koji samo reproduciraju kôd više nemaju mjesto u industriji – no juniori koji savladaju rad s agentima i razviju vještine rješavanja problema mogu napredovati brže no ikada. Vještine rješavanja problema podrazumijevaju i razbijanje kompleksnih zadataka na dijelove te rješavanje segment po segment. Marković je istaknuo da Unitfly danas ne zapošljava developere već inženjere koji razumiju posao – inženjerski mindset je ključan.
Razgovaralo se i o tome je li obrazovni sustav spreman za AI eru. Usporedili su hrvatski i njemački pristup obrazovanju - u Njemačkoj studenti rade 30-ak projekata tijekom studija. Hrvatski studenti uglavnom nemaju dovoljno timskih projekata i praktičnog rada. Fakulteti bi trebali brže prihvaćati moderne razvojne prakse.
Zaključili su da AI donosi kraj generičkog outsourcinga – budućnost je u isporuci softvera i domenskog znanja po industrijama, a inženjeri koji rješavaju poslovne probleme uvijek će imati posla. Profil budućih stručnjaka uključuje AI vještine i korištenje AI alata, komunikacijske vještine, domensko znanje te vještine rješavanja problema.
Umjetna inteligencija može ubrzati homogenizaciju i standardizaciju podataka iz raznih izvora
Na panelu Future of Data and Infrastructure moderator Dragan Petric (Bug) razgovarao je s Mislavom Acmanom (Omics Solutions), Ivanom Belasom (Robotiq.ai) i Markom Papom (IBM) o ulozi podataka i infrastrukture u primjeni umjetne inteligencije. Dotakli su se i tema koje već danas definiraju budućnost — od kvantnog računarstva, preko sigurnosti podataka, do europske ovisnosti o čipovima i američkim regulativama. Kada je riječ o podacima i privatnosti,
Acman je istaknuo da AI može pomoći homogenizaciji heterogenih i različito strukturiranih podataka te ih objediniti u jednu bazu. Belas je komentirao i teze da će AI balon uskoro puknuti – po njegovom mišljenju tek smo na početku AI ere. Pap se složio da AI može dati najveći doprinos standardizaciji i homogenizaciji podataka, jer pri AI modeliranju najveći bottleneck danas je priprema podataka na koju odlazi i do 70% projektnih sati.
Kibernetička sigurnost u Hrvatskoj može se znatno unaprijediti primjenom standardne cyber higijene
Tijekom panela Cyber stanje nacije moderator Dragan Petric razgovarao je s Franom Borozanom (SysKit), Alenom Delićem (SpotMe/Onomi, HUMS), Natašom Glavor (Span) i Igorom Pavlekovićem (Nephos) o stanju kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i svijetu. Na skali od 1 do 10, Hrvatsku su ocijenili od 4 do 7.
Panelisti su se složili da velike organizacije i regulirani sektori stoje znatno bolje po pitanju sigurnosti, a Pavleković je istaknuo da je, prema Agenciji Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), svjesnost o kibernetičkoj sigurnosti u Hrvatskoj je 39%, a u zemljama u okruženju veća od 60%. Na pitanje što napraviti da razina svijesti i sigurnosti rastu panelisti rješenje vide u primjeni bazičnih mjera za kibernetičku sigurnost, povećanju kvaliteta passworda te primjeni MFA i passwordlessa.
Pavleković je istaknuo da Hrvatska itekako ima dovoljno tvrtki – ponuđača usluga kibernetičke sigurnosti, dok su Borozan i Delić naglasili i da su hrvatski cyber stručnjaci renomirani u cijelom svijetu. Delić je dodao da iz perspektive klijenta nije važna samo cijena, već da je bitno da dobavljač razumije biznis i rizike klijenta. Obzirom da Span surađuje s organizacijama iz javnog sektora, Glavor je komentirala spremnost hrvatskog javnog sektora da dosegne standarde NIS2 direktive do 2027. Optimistična je da će tijela javne uprave biti spremna za ključne servise u skladu sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. K
omentirali su i koji je cilj hakerskih napada na tvrtke privatnog i javnog sektora – najčešće je riječ o random ransomware napadima, no bilo je i napada s političkom motivacijom. Panel su zaključili komentarom hoće li AI više pomoći obrani ili napadu od hakerskih napada – složili su se da će podjednako utjecati na obje strane u vječnoj borbi „između dobra i zla“.
Konferenciju je zatvorio neformalan panel na kojem su se Ivanu Markoviću i Tomislavu Tipuriću pridružili Draško Ivanišević (Microsoft), Darko Jovišić (Robotiq.ai) i Ratko Mutavdžić (Microsoft) koji su sudjelovali u organizaciji ATD-a proteklih 20 godina. Osvrnuli se se na povijest i razvoj ATD-a kroz godine te zaključili da se zajednice poput ATD communityja vraćaju u fokus jer konferencije opet postaju ključne kao mjesta susreta, uspostave suradnji i razmjene znanja. ATD21 zakazan je za 3. i 4. studeni 2026. u Mozaik Event Centru u Zagrebu.
