Nakon što je Provjereno objavilo priču s istočnog i zapadnog dijela svijeta o dvije velike međunarodne prevare na ulaganjima u kriptovalute na kojima su i Hrvati izgubili golem novac, a koje je promovirao dubrovački influencer, mailbox im je zatrpan.
Svakodnevno se javljaju ljudi s novim negativnim iskustvima. S nekima su uspostavili kontakt. Naglašavaju da je on imao dobre veze s osnivačima tvrtki koji su osuđeni za prevaru. Ili će im se tek suditi.
Htio bih spomenuti njegovu sliku koju ste vi stavili u vašem prilogu s jednim Azijcem koji se zove Cancha Chora. .. Filip vama tvrdi kako on nema nikakve veze s tim projektom i kako on nije imao veze s tim ljudima. Kako se onda slika s njima i kako ima razgovore i videa, pita se jedan izvor.
Pred kameru je ovoga puta stao Filip Puljizević i dodatno pojasnio svoju stranu priče.
Da sam znao nešto prethodno, ne. Jer ja primarno ne bih svoj novac stavljao u takve projekte. Reći ću vam otvoreno, ja sam puno više izgubio, kaže Puljizević.
Tvrdio je da je izgubio novac, a ja vam mogu potvrditi i garantirati da to nije istina. On je u zaradio novac. Mogu vam reći da je to iznos preko 100.000 dolara, otkriva izvor za Provjereno.
Puljizević pak tvrdi da je njegova obitelj nakon smrti njegovog oca nastavila nekretninski posao.
I ja živim na visokoj nozi već od 2007., ne od prije dvije godine. Da sam se ja obogatio, pa da su Rolexi na ruci, pa da se voze Mercedesi koji su na leasingu. Što se sve može provjeriti također. Nigdje nije došlo do toga da sam se ja obogatio na tuđim leđima otuđenog novca, kaže.
Jedan je izvor rekao i da je imao proviziju na iznose koje su ljudi ulagali i da je to bio njegov interes da dovlači ljude.
Pa riječ je o svakom takvom poslovanju. MLM poslovanje i affiliate poslovanje vas nagrađuju. Naravno, gledajte, korist je bonus. Vi dobijete bonus za preporuku, dodaje.
Riječ je o takozvanoj ponzijevoj shemi na koju stalno upozorava američka agencija SEC koja se, između ostalog, bavi financijskim prevarama, a gdje je prema riječima naših izvora prijavljen vlasnik američke tvrtke koja se veže uz prevare i Filip Puljizević. Prvo su nam iz SEC-a mailom istaknuli da ne komentiraju pojedinačne slučajeve koje istražuju, a onda su nam u telefonskom razgovoru rekli da preneseno dijelove njihova dokumenta.
Ponzijeva shema je investicijska prevara. Postojećim ulagačima se isplaćuje navodna dobit od sredstava koje ulažu novi investitori. Organizatori često traže nove investitore obećavajući im da će uložiti sredstva koja generiraju veliku dobit. SEC svake godine istražuje i procesuira mnoge ponzijeve sheme kako bi se spriječile nove žrtve, navodi se.
"Nikoga nije nagovarao"
Zanimljivo je da su oba projekta koje je Puljizević promovirao ponzi shema. A prema riječima izvora bilo ih je još.
Javljaju nam se i oni koji brane prozvanog Filipa Puljizevića. Hvale njegovu akademiju gdje uči ljude i o kriptovalutama. Tvrde da on nikoga nije nagovarao ni na što, da je uvijek naglašavao rizik ovakvog ulaganja i ne vjeruju da je znao na vrijeme da su projekti tvrtki koje je promovirao prevara.
Sada tu ispada kao da je on uzimao pare od nekoga. Nije on… Sve su pare išle firmi, ispričao je izvor.
Tvrde i da je sam Filip Puljizević u grupe pisao da se sprema tužiti američku kompaniju čiji je projekt on sam promovirao, a za koji se ispostavilo da je prevara.
Znači, išli smo ganjati vlasnike. Kontaktirao sam Palmer, Palmer odvjetništvo u Floridi, najjače i stupio sam u kontakt s odvjetnikom Adamom Palmerom… Vrlo jednostavno mi je rečeno da se ovdje ne može ići normalnim civilnim postupkom zato što se osobe neće pojavljivati, skrivaju se po Brazilu… Dobila je kompletna grupa, od 1200 ljudi od mene 10 koraka kako kontaktirat FBI, objašnjava Puljizević
Policija je proteklog tjedna po pitanju Puljizevića i sumnji na prevaru rekla da ne smiju govoriti ništa jer su izvidi tajni. Ipak, vrata su otvorili djelatnici Službe za kibernetičku sigurnost MUP-a koja je, među ostalim, zadužena za računalne prevare, pa i investicijske kakve su ove na kriptovalutama. Uglavnom se putem lažnih oglasa na društvenim mrežama ili na fiktivnim stranicama reklamira ulaganje u kriptovalute s mogućnošću ostvarivanja brze zarade.
Komunikacija se često odvija putem Vibera, WhatsAppa i putem stranih brojeva. Dodijeli se neki, pod navodnicima, broker tom građaninu gdje ga on nagovara i potiče da ulaže svoj novac u kriptovalute. Često se tu počinje s malim ulaganjima od 500 eura, pojašnjava Ronald Vizler iz Službe kibernetičke sigurnosti MUP-a
Novac se, kaže, uplaćuje na račun koji je pod kontrolom počinitelja. On njime kupuje kriptovalute, ali ne za vas, već za sebe.
Vi kasnije dobijete pristup nekakvoj njihovoj lažnoj burzovnoj aplikaciji gdje onda možete vidjeti kako vaš balans, odnosno vaša dobit raste. Naravno, to je sve fiktivno. I onda kasnije, kako vi vidite da to raste, vas brokeri i dalje nagovaraju da vi sve više i više i više ulažete. Tako vama dobit fiktivno u aplikaciji raste,a zapravo, ne raste vam ništa. .. Kada jednog trenutka želite povući svoj novac, naravno ne možete. Kada shvatite da ste prevareni, onda prestaje komunikacija s vama, dodaje Vizler.
Obično su organizirani u call centre gdje zapošljavaju ljude iz svih dijelova svijeta jer varaju ljude posvuda. Jedan takav je nedavno otkriven u Latviji, a pozivi su išli i prema Hrvatskoj.
Ronald objašnjava kako zajedno otkrivaju te počinitelje. Prate novac, odnosno transakcije kriptovaluta kako bi došli do krajnjeg računa gdje su te kriptovalute završile.
Kako izgleda legalno trgovanja?
Iz svijeta kripto prevara, ekipa Provjerenog otišla je u svijet legalnog trgovanja kriptovalutama. Nikola Škorić suvlasnik je tvrtke Electrocoin, jedne od najbrže rastućih u Hrvatskoj. Putem njihove web stranice, mogu se kupovati i prodavati kriptovalute.
Dolazite na našu web stranicu, kliknete želim kupiti bitcoin, ether, koju god kriptovalutu, preko kartice. … Kliknete dalje i tamo dobijete tečaj po kojem kupujete, dobijete račun. I dobijete prostor gdje ćete upisati adresu kriptonovčanika. To je aplikacija koja se instalira na mobitel, to je nešto kao internet bankarstvo za kriptovalute, kaže Nikola Škorić, Electrocoin.
Onda se putem adrese kriptonovčanika šalju kupljene kriptovalute. Tako ih uvijek imate sa sobom, u digitalnom novčaniku.
Škorić kaže kako najveći broj ljudi u kriptovalute ulaže zbog zarade na promjeni tečaja. Ulagati ne morate tisuće kuna. I za par desetaka kuna dobijete primjerice dio Bitcoina ili koju već valutu želite.
Danas ih u digitalnom obliku postoji na tisuće, različitih naziva, boja i oblika. Neke imaju stalnu vrijednost poput USDC-a, a neke, kao što je Bitcoin, imaju promjenjivu vrijednost. Prošlog tjedna je vrijedio oko 250.000 kuna, a onda je naglo pao u samo nekoliko dana.
Ne smijemo to uspoređivati s klasičnim načinima ni štednje ni ulaganja koji su puno sigurniji i poznati desetljećima unatrag jer ovo je nešto na što, vidjeli smo na prošlim događajima, drastični skokovi, drastični padovi tih valuta, pa gašenje potpuno nekih valuta, da jednostavno ne možete računati na to, da vam to bude nešto sigurno nego nešto sa strane s čime se igrate, kaže kreditni posrednik Vjeko Peretić.
Banke će dobro razmisliti...
Na tu visokorizičnu igru, kaže Peretić, banke mogu gledati vrlo slično kao i na igre na sreću.
Znamo da banke ne vole kada vide da vi stalno, konstantno imate uplate u one online kladionice, igre na sreću…Isto tako ako imate male neke sitne kupovine kriptovaluta i uplata prema mjenjačnicama, međutim ako je to povezano s nekakvim drugim ponašanjima, vjerojatno će dobro razmisliti hoće li vam dati kredit, dodaje.
S druge strane, ideja kriptovaluta je upravo decentralizacija financijskog sustava koji ne ovisi o bankama. Štoviše, prkosi im.
U trenutku kada dođe do kraha financijske industrije, ljudi umiru, raspadaju se države, zbog naše te pretjerane ovisnosti na centralizirani financijski sustav. Iz te traume krize nastao je u principu Bitcoin kao početak jednog svijeta decentraliziranih financija, kaže Škorić.
Kako su one regulirane? Po zakonu o sprečavanju pranja novca, sve tvrtke koje se planiraju baviti razmjenom kriptovaluta moraju se prvo javiti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. U ovom trenutku ih je registrirano 18 i sve su vidljive na njihovim stranicama.
One su po Zakonu o sprječavanju pranja novca dužne nas obavijestiti da se time bave. Moraju se upisati u sudski registar i mi ih nadziremo u dijelu sprečavanja pranja novca. .. Vode li dubinsku analizu klijenta, da provjeravaju otkud je taj novac, otkud su te kriptovalute.. Sam poslovni model, upravu tih kompanija koje se time bave mi ne licenciramo i trenutno ne reguliramo, objašnjava Jurica Jednaček, član Upravnog vijeća Hanfe.
Znači, sve regulacije i licence koje se izdaju za brokerske, osiguravajuće kuće ili mirovinske fondove, na vrijede i za tvrtke koje se bave kupoprodajom kriptovaluta. Tu je i još jedan problem, ističu.
Ta imovina što se tiče bilo kakve zakonske regulative, bilo kakvog zakonskog okvira nije zaštićena u smislu malih ulagatelja, dodaje Jednaček.
I na to još ni HNB ni Ministarstvo financija nemaju jasan odgovor. Ali će ga uskoro, kaže Škorić, imati EU. Trenutno je u pripremi set regulative koji će detaljno regulirati područje kriptovaluta. No bit će potrebno neko vrijeme da se taj zakon dovrši i da se implementira u RH.
Dok se ne postavi jači zakonski okvir, ulagači, bilo mali ili veliki, moraju uvijek imati na umu, kažu naši sugovornici, nekoliko bitnih stvari.
Građani koji žele kupiti kriptovalutu to mogu učiniti na legalnim mjenjačnicama u RH ili na poznatim mjenjačnicama u svijetu kao što su Binance, Coinbase… gdje ćete vi stvarno za svoj novac kupiti kriptovalute i onda ćete čekati da li će one narasti ili pasti, savjetuje Ronald Vizler.
1500 račulanih prijevara
Ako vam netko nudi pomoć u kupnji kriptovaluta, to je crvena zastavica. Zašto ova osoba meni želi pomoći? Osobito nepoznata osoba, ako vam nepoznata osoba želi pomoći u kupnji kriptovalute, u 99 od 100 slučajeva radi se o nekome tko vam želi loše i tko vam želi uzeti novac, dodaje Škorić.
Jurica Jednaček, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kaže da nema jednostavnog načina da se poveća imovinu.
Uglavnom iza tih oglasa, iza tih preporuka, iza tih ljudi koji vas zovu i koji vam nude da kupite nešto što će vam sigurno donijeti neku materijalnu dobit, to je sve više-manje prevara, zaključuje.
MUP je samo prošle godine zabilježio 1500 prijava računalnih prevara. Protekle dvije godine raste, kažu, broj prevara s kriptovalutama. Obično je riječ o dobro organiziranom, međunarodnom kriminalu. Ali i MUP raspolaže izvrsnim stručnjacima i koristi sve bolje metode, pa je u više od 60 posto slučajeva otkriveno tko je počinitelj.
Štete se kreću između nekoliko desetaka tisuća do pola milijuna kuna. U nekim slučajevima je žrtvama vraćen ukradeni novac. I zato uvijek valja imati na umu da nas u slučajevima prevare šiti policija koja surađuje i s Europolom i Interpolom. Gubiti na kriptovalutama može se dakako i legalnim putem, ali onda barem znate da ste se na visokorizičnom tržištu izložili - vi sami – i da vam nitko novac nije otuđio. Možete na kriptovalutama i zarađivati. Nekada je za to potrebno strpljenje, nekada samo sreća. Ali uvijek – veliko znanje - bez toga u to nemojte ni kretati!
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
