Mjesečeva površina nosi ožiljke od brojnih kratera koji odražavaju njegovu turbulentnu prošlost. Ispod te razbijene vanjštine, dokazi prošlih tokova lave otkrivaju drugačiji oblik kaosa koji je nastao iznutra.
Kineski astrofizičar Jianqing Feng i njegovi kolege iz Arizone, Kine i Ujedinjenog Kraljevstva imali su za cilj nadogradnju na prethodna istraživanja Mjesečeva podzemlja. Koristeći podatke s rovera Chang'e-4, koji je 2019. godine sletio na takozvanu tamnu stranu Mjeseca, ispitali su dublje slojeve nižefrekventnim radarom koji prodire ispod površine. Studij vezana za to objavljena je u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets.
Mjesečev prodorni radar na roveru Chang'e-4 emitirao je signale u podzemlje, reflektirajući se ako su naišli na kontrastne materijale. Značajna otkrića pojavila su se na dubinama ispod 90 metara, gdje slojevi u gornjih 300 metara vjerojatno ukazuju na drevne erupcije bazalta.
Nedavne znnstvene rasprave usredotočile su se na taj lunarni vulkanizam. Nedavno otkriće vruće točke na tamnoj strani Mjeseca i revidirano razumijevanje lunarnih tokova lave doprinijeli raspravama o toj temi.
Slojevi skrutnute lave koje je identificirao Fengov tim nude uvid u Mjesečevu produženu vulkansku povijest. Deblji slojevi se stanjuju prema površini, što ukazuje na pad unutarnje toplinske energije i razmjera erupcije tijekom vremena.
Najdeblji slojevi široki su oko 70 metara, sužavajući se na oko 5 metara na manjim dubinama u blizini mjesta slijetanja rovera. Ti slojevi vjerojatno predstavljaju višestruke događaje protoka lave prošarane Mjesečevim tlom.
Dok daljinska detekcija ne može točno odrediti vrijeme lunarnih vulkanskih događaja, nedavne studije čine naše znanje o Mjesečevoj vulkanskoj aktivnosti jasnijim. Nastavljaju se rasprave oko tumačenja niskofrekventnih podataka lunarnog radara, pri čemu neki znnstvenici prethodna podzemna detektiranja smatraju šumom sustava.
Izvor: Science Alert
