Koja je visina s koje čovjek može sigurno skočiti u vodu? Znanstvenici daju konkretne odgovore

Američki znanstvenici utvrdili su koje su visine sigurne za skakače u vodu, a koje za mnoge znače početak ozljeda.

Branimir Vorša | 28.07.2022. / 13:37 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Da vas netko pita s koje visine biste se usudili zaroniti, što biste odgovorili? Ako niste sigurni, znanstvenici su sad u eksperimentu s 3D ispisanim modelima otkrili je s koje visine ljudi mogu skočiti u vodu bez ozbiljnog rizika od ozljeda.

tri vijesti o kojima se priča Haker, ilustracija I pretvorili u kriptovalute Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka Rijetki fenomen Astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj postaji uhvatila "crvenog duha" Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo

Sunghwan Jung sa Sveučilišta Cornell u New Yorku i njegovi kolege proučavali su sile koje nastaju prilikom pada u vodu ispuštanjem 3D ispisanih modela koji predstavljaju različite ljudske položaje u spremnik s vodom. Jedna je predstavljala osobu koja skače glavom prema naprijed i s rukama uz tijelo, jedna osobu s rukama iznad glave i dlanovima koji se dodiruju, a druga je bila samo noga sa stopalom koja predstavlja skok s nogama prema naprijed. Svaki je model bio opremljen senzorom sile i sniman je kamerom velike brzine u trenutku pada u vodu.

Slika nije dostupna Katapultirao se u ponor i doživio neponovljiv trenutak pa ga podijelio sa svima

Kako bi odredili nesigurne visine za skakanje u vodu, znanstvenici su usporedili sile koje su zabilježili s onima za koje se zna da uzrokuju fizičku štetu ljudima. Otkrili su da su te razine sile bile zadovoljene za skakače "na glavu" iznad 8 metara, skakače s rukama naprijed iznad 12 metara i skakače "na noge" iznad 15 metara.

Jung kaže da većina sila koja utječe na tijelo tijekom skoka u vodu nastaje zbog istiskivanja vode. To je kao da vrlo brzo gurate prste u staklenku meda, gdje se tekućina se snažno opire, pojašnjava.

Ljudi su, međutim, uspješno skakali u vodu s puno većih visina od granica utvrđenih u studiji. Na primjer, Laso Schaller je 2015. godine oborio svjetski rekord za najviši skok na noge, skočivši s 58,8 metara u vodu. Jung kaže da za izvođenje tako ekstremnih skokova bez ozljeda ronioci moraju koristiti odgovarajuće mišiće kako bi im tijelo postalo kruće i zategnutije.

Slika nije dostupna Tirkizno blago Švicaraca: Kamena skakaonica s koje ipak ne bi baš svatko skočio

Ozljede glave i vrata često se događaju kada skakanje pođe po zlu, a ozljede ramena i donjeg dijela leđa općenito su česte kod skakača u vodu, kaže Nathaniel Jones iz Medicinskog centra Sveučilišta Loyola u Illinoisu.

Skakači s odskočne daske u prosjeku izvrše 100 do 150 zarona dnevno, a skakači s platforme 50 do 100 zarona dnevno. Toliki broj skokova dovodi ih u opasnost zbog višestrukih ozljeda, naglašava Jones.

Jung kaže da njegov tim želi eksperimentirati i s modelima različitih oblika za urone u snijeg, poput onih koje izvode neke lisice.

Izvor: New Scientist

Vezane vijesti