Kad smo u vrtićkoj dobi učili prepoznavati boje i njihova imena, držali smo se onih jednostavnih pojmova - crvena, žuta, bijela, crna... No, kad smo odrastali, tako smo naučili da boja ima puno više nego što smo prvotno mislili, ali i da ljudi ne vide jednako iste boje.
Ili možda vide?
To je pitanje na koje znanstvenici različitih smjerova pokušavaju pronaći odgovor, a čini se da su najbliži tome neuroznanstvenici i to oni iz Njemačke. Naime, studija koja je objavljena u časopisu Journal of Neuroscience, za pomoć se okrenula tehnologiji.
Željeli smo znati kako su slične boje kodirane u različitim mozgovima. Drugim riječima, mogu li se boje koje se vide također zaključiti ako imamo samo neuronske signale boja iz mozgova drugih ljudi?, kaže dr. Michael Bannert sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj.
Dr. Bannert i njegov kolega, profesor Andreas Bartels, analizirali su moždanu aktivnost 15 sudionika i otkrili da se boje predstavljaju i obrađuju na isti način kod različitih ljudi.
Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu (MR) snimili su slike mozgova ispitanika koji su promatrali vizualne podražaje i identificirali različite signale za crvenu, zelenu i žutu boju. Uzorak moždane aktivnosti činio se sličnim kod ispitanika koji nisu prethodno bili uključeni, što znači da se boja koju su vidjeli mogla ispravno predvidjeti jednostavnom usporedbom sa slikama mozgova drugih sudionika. Reprezentacija boja u mozgu daleko je ujednačenija među pojedincima nego što se mislilo.
Sada znamo da kada vidite crvenu ili zelenu ili bilo koju drugu boju, to aktivira vaš mozak vrlo slično mom mozgu, kaže koautor studije profesor Bartels. Čak i na vrlo niskoj razini, stvari su slično predstavljene u različitim mozgovima, a to je fundamentalno novo otkriće.
Prostorno kodiranje boja u mozgu specifično je za određeno područje i dosljedno je organizirano kod svih pojedinaca. Bartels i Bannert pretpostavljaju da mora postojati funkcionalni ili evolucijski pritisak za ovaj ujednačen razvoj, dodajući da taj odnos još treba razjasniti.
Iznenadili smo se da su čak i suptilne razlike između pojedinačnih boja toliko slične u različitim mozgovima u smislu obrazaca aktivnosti koje izazivaju tijekom obrade u određenim vidnim područjima. To prije nije bilo poznato, istaknuo je prof. Bartels.
