Kako će izgledati poslovi budućnosti i koje će vještine i znanja biti potrebni za obavljanje tih poslova, samo su neka od pitanja koja muče kako poslodavce, tako i one koji će tek izlaziti na tržište rada.
Prema najnovijem izvještaju ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije.
No, kako na te prognoze gledaju oni koji tek traže prve poslove - generacija Z? Prema istraživanju koje je A1 Hrvatska provela o navikama, stavovima i prioritetima u poslovnom okruženju generacije Z pet kriterija prema kojima pripadnici rođeni nakon 1995. godine biraju svoje radno mjesto su zadovoljni i lojalni zaposlenici, edukacija, individualni razvoj, rad s naprednim tehnologijama i alatima te program mentoriranja. Istraživanje o GenZ generaciji provedeno je u dva dijela: kvantitativno na uzorku od 426 ispitanika, studenata i zaposlenika u STEM i ne-STEM zanimanjima, u dobi od 19 do 26 godina (generacija Z) i od 26 do 35 (generacija Y) te kvalitativno kroz fokus grupe i dubinske intervjue.
Što to točno znači i kakvi su uopće trendovi na tržištu rasta, prokomentirali su na panelu u organizaciji A1 Hrvatska, tvrtke STEMI i Visokog učilišta Algebra, Ivan Skender ispred A1 Hrvatska, Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre, izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i jedan od voditelja novoosnovanog interdisciplinarnog diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost, Ana Burica direktorica poslovnog razvoja i strategije iz Infobipa i Nikola Dujmović predsjednik uprave Spana. Panelom je moderirao Marin Trošelj, direktor STEMI-ja tvrtke koja provodi Školu budućnosti i u hrvatske škole uvodi napredne tehnologije.
Tehnologija se toliko brzo mijenja da mi danas ne možemo ni zamisliti koja zanimanja i poslove će raditi naša djeca. Puno zadataka koje ljudi danas obavljaju preuzet će AI i nadolazeće tehnologije. Oni su glavni driveri koji oblikuju poslove budućnosti u svim industrijama i upravo te tehnologije su glavni razlog nužnosti za učenjem novih vještina. Ono što tehnologija nikad neće moći dostići je kritičko razmišljanje i to je proces cjeloživotnog učenja jer uvijek postoji još nešto novo što imate za naučiti. A1 Hrvatska je kreirala centralno mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj, izjavio je Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske.
Balen je pak naglasio kako razni oblici umjetne inteligencije već sada utječu na promjenu načina ljudskog rada, ali smatra da moramo prestati raspravljati isključivo o potencijalno negativnim stranama AI-a. Po njemu pametno korištenje umjetne inteligencije značajno će skratiti vrijeme koje trošimo na jednostavnije zadatke, a bitno povećati produktivnost i nadomjestiti ljude kojih već godinama nedostaje u pojedinim segmentima gospodarstva.
Sada je dobar trenutak za razvoj obrazovnih, stručnih programa koji će na konkretan način pokazati kako AI primijeniti u svakodnevnom radu. Algebra je već krenula u implementaciju i izradu takvih kratkih obrazovnih programa koji će biti fokusirani na kreativne industrije, financije, marketing, prodaju i sl., izjavio je Balen.
Sa sve bržim razvojem umjetne inteligencije (AI) i njezinom sve snažnijom implementacijom u svakodnevni život, raste potreba za ljudima koji znaju koristiti AI alate i maksimizirati njezine potencijale, složili su se sugovornici na panelu i zaključili: Neće AI zamijeniti ljude, zamijenit će ih ljudi koji znaju koristiti AI alate.
Iako je iz današnje perspektive teško zamisliti postojanje poslova koji će za samo desetak godina zahvaljujući AI-u biti sasvim uobičajeni, postoji lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi.
Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana smatra da je je danas najvažnije obrazovanje i treba uvesti novi obrazovni sustav, onaj 21. stoljeća, a Marin Trošelj, pokretač Škole budućnosti navodi kako je obrazovanje temelj svakog društva, jer najvažnije i dugoročne promjene kreću upravo u školama koje moraju postati ono sto su nekoć bile, lokomotive razvoja lokalne sredine.
Djeca moraju u školama imati priliku igrati se sa cutting edge tehnologijama i okušati se u poslovima budućnosti. To znači da prvenstveno moramo ulagati u učitelje, pružati im vrhunsku edukaciju i tehnologiju za rad uz konstantu podršku, a iskustva koja djeca dobivaju u školama moraju ići u korak sa svijetom u kojem žive. Škole moraju postati mjesta u kojima djeci pokazujemo kakvu budućnost želimo da grade, istaknuo je Trošelj.
Izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac istaknuo je kako se često čuje da je ranije bilo puno teže završiti fakultet nego danas. Smatra da nije bilo teže nego napornije, jer danas studenti dolaze na fakultete ambiciozniji i znaju što žele. Budućnost obrazovanja je u interdisciplinarnosti i razvoju poduzetničkog duha već na fakultetu ističe. Poduzetništvo je odlično iskustvo i svatko ga treba steći neovisno o tome imaju li u sebi poduzetničkog duha ili ne, ali naučiti će razvijati ideju , tražiti investicije i to još tijekom fakulteta zaključuje Bojanjac, s čime se složila Ana Burica iz Infobipa, jer njena karijera je počela upravo pokretanjem start-upa još na fakultetu.
To me izgradilo i naučilo toliko toga da i dan danas primjećujem kako poduzetničko iskustvo primjenjujem u poslu, istaknula je Burica.
Rasprava se povela oko toga koje bi vještine trebalo učiti GenZ i generacije iza njih. S jedne strane svi se slažu kako je važno naučiti mlade vještinama koje se u tom trenutku traže na tržištu rada, dok je dio zagovarao da studenti iz različitih područja tijekom studija pokušaju pokrenuti nešto svoje, svojevrstan startup, jer će, čak i ako ne uspije, naučiti puno više iz vlastitog iskustva, a ono što nauče moći će primijeniti i u budućem radu.
Koji bi to poslovi i vještine mogli biti ključni u budućnosti, moguće je vidjeti u interaktivnoj Mapi poslova i vještina budućnosti koju je A1 Hrvatska pokrenula kao dio programa održivosti kroz koje se zalaže za napredno digitalno društvo i cjeloživotno obrazovanje uz odgovorno korištenje tehnologija.
