Galerija

Umjesto brige o tome da ne kontaminiramo druge svjetove mikroorganizmima sa Zemlje, a to je stvar oko koje NASA i druge svjetske svemirske agencije vode veliku brigu, autori studije objavljene u znanstvenom časopisu FEMS Microbiology Ecology smatraju da bi zapravo čovječanstvo trebalo namjerno slati mikrobe u svemir, u sklopu šire strategije koloniziranja Marsa i dovođenja klime tog planeta u red.

Njihova ključna premisa jest da je sprječavanje prenošenja mikroorganizama na druge svijetove "gotovo nemoguća" misija.

Dovođenje mikroba ne bi se trebalo smatrati slučajnim već neizbježnim, pišu autori studije Jose Lopez, profesor Sveučilišta Nova Southeastern na Floridi te W. Raquel Peixoto i Alexandre Rosado sa Federalnog sveučilišta Rio de Janeiro u Brazilu.

Ipak, većina svjetskih znanstvenika upozorava da se stvari ne shvaćaju olako, jer protokoli koji su implementirani u svemirska istraživanja, a jedan od njih je i sprječavanje kontaminacije planetarnih objekata u svemiru mikrobima sa Zemlje, rade prema našim najboljim saznanjima. Isto tako naglašavaju da se na Marsu i u drugim dijelovima svemira mora dogoditi još puno znanstvenih istraživanja, prije nego li se razmotri odluka s tako nepovratnim efektima.

Sve sonde koje se šalju u istraživanje drugih svijetova unutar Sunčevog sustava vrlo se pažljivo steriliziraju prije lansiranja, a taj proces nije jeftin.

Sporazum o planetarnoj zaštiti kojeg je potpisalo preko 100 zemalja  datira s kraja 50-ih godina 20. stoljeća. Razmišljanje koje stoji iza tog sporazuma jest da mikroorganizmi sa Zemlje mogu onečistiti  važna mjesta u Sunčevom sustavu te pokvariti naše izglede za otkrivanje autohtonog oblika života na Marsu i drugim tijelima u Sunčevom sustavu.

Lopez i njegovi kolege pak na stvari gledaju, kao što je već navedeno, dijametralno suprotno i smatraju da, kako je kontaminaciju nemoguće zauvijek spriječiti, mikrobe trebamo iskoristiti kao prednost, posebice u tzv. terraformingu, odnosno geoinženjeringu Crvenog planeta da postane sličniji Zemlji.

Život kakvog mi poznajemo ne postoji bez korisnih mikroorganizama. Da bismo preživjeli na pustim i sterilnim planetima, morat ćemo korisne mikrobe ponijeti s nama na Mars. Za to će trebati puno vremena i pripreme i mi ne zagovaramo da se to brzo provede, već tek nakon rigorozne, sistematske provjere na Zemlji, kaže Lopez.

Ako želimo kolonizaciju Marsa shvatiti ozbiljno, moramo razmisliti i o ulozi koju u svemu tome imaju mikrobi, poručuju autori studije.

Zamišljamo namjeran i odmjeren program istraživanja u mikrobijalnu kolonizaciju, uzimajući u obzir trenutna tehnološka ograničenja, kaže Lopez.

Na kraju, Lopez i njegovi kolege priznaju da se proces kolonizacije mikrobima na Marsu ili drugdje u svemiru, nikad neće moći do kraja kontrolirati, odnosno da nećemo u svakom trenutku moći znati što se tamo događa s tim mikrobima, niti da ćemo ih samo jednostavno moći skupiti i poslati natrag na Zemlju.

Lopez i njegov tim jednako tako ne znaju koliko bi proces kolonizacije mikrobima trebao trajati da se postignu željeni rezultati geoinženjeringa, ali ako je suditi po vremenskim periodima potrebnima za to na Zemlji, onda pričamo o mogućim milijunima godina, što je dovoljno da obeshrabri bilo kojeg entuzijasta koji planira spakirati kofere put Marsa. Naravno, ako pričamo o kolonizaciji prvo putem mikroorganizama pa tek onda ljudi.

Izvor: Gizmodo