Britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu razvili su algoritam za koji kažu da bi mogao smanjiti pritisak na hitnu medicinsku pomoć i umiriti pacijente koji pate od bolova u prsima. Njihova nova studija pokazuje da je u usporedbi s trenutačnim metodama testiranja njihov algoritam uspio isključiti srčani udar kod više nego dvostruko većeg broja pacijenata, s točnošću od visokih 99,6 posto.
Velika pomoć hitnoj pomoći
Autori studije tvrde da bi ova sposobnost brzog isključivanja srčanog udara mogla uvelike smanjiti broj prijema u bolnicu i brzo identificirati pacijente koji su sigurni za odlazak kući. Trenutačni zlatni standard za dijagnosticiranje srčanog udara uključuje mjerenje razine proteina troponina u krvi.
No, problem je u tome što se isti prag troponina koristi za svakog pacijenta, što znači da se faktori kao što su dob, spol i drugi zdravstveni problemi koji utječu na razinu troponina ne uzimaju u obzir, što u konačnici utječe na točnost dijagnoze srčanog udara. Prethodna znanstvena istraživanja pokazala su da žene imaju 50 posto veću vjerojatnost da će dobiti pogrešnu početnu dijagnozu, a ljudi s pogrešnom dijagnozom imaju 70 posto veći rizik od smrti nakon 30 dana.
"Rana dijagnoza i liječenje spašavaju živote"
Britanski znanstvenici kažu da je njihov novi algoritam, nazvan CoDE-ACS, prilika da se to spriječi. Taj algoritam razvijen je pomoću podataka 10.038 pacijenata u Škotskoj, koji su stigli u bolnicu sa sumnjom na srčani udar. Sustav funkcionira tako da algoritam koristi rutinski prikupljene podatke o pacijentu, poput dobi, spola, EKG nalaza i povijesti bolesti, kao i razine troponina, kako bi se predvidjela vjerojatnost je li pacijent imao srčani udar. Rezultat se predstavlja u obliku vjerojatnosti od 0 do 100 posto za svakog pacijenta.
Za pacijente s akutnom boli u prsima zbog srčanog udara rana dijagnoza i liječenje spašavaju živote. Nažalost, mnoga stanja uzrokuju ove uobičajene simptome, a dijagnoza nije uvijek jednostavna. Iskorištavanje podataka i umjetne inteligencije za podršku kliničkim odlukama ima ogroman potencijal za poboljšanje skrbi za pacijente i učinkovitosti u odjelima hitne pomoći, ističe profesor Nicolas Mills, voditelj studije koja je objavljena u časopisu Nature Medicine.
Izvor: Daily Mail
