Vijest o pronalasku mogućeg oblika života na Veneri, odnosno na 60 kilometara iznad njezine površine, snažno je odjeknula u javnosti, no britanski znanstvenici, čija je studija probudila nadanja mnogih o tome da ipak postoji oblik života i u drugim dijelovima Sunčeva sustava, još su tad poručili da su potrebna daljnja istraživanja.
Čak i da je potvrđeno, naglašavamo kako otkriće fosfana nije dokaz da postoji život, već samo dokaz da postoje anomalije i neobjašnjena kemija, poručili su u svojoj studiji.
Temperature na površini Venere kreću se oko 464 Clezijeva stupnja, dok je atmosferski tlak čak 92 puta jači od onog na Zemlji. Zanimljivo, u gornjim slojevima oblačnog sloja uvjeti su mnogo ugodniji. Na udaljenosti od 60-ak kilometara od površine temperature se kreću oko 50 Celzijevih stupnjeva, dok je atmosferski pritisak sličan onom na Zemlji.
Problem je što su Venerini oblaci izuzetno kiseli, pa bi male količine fosfana bile veoma brzo raspršene. Upravo zato britanski su znanstvenici vjerovali da je količina koju su oni uspjeli zabilježiti indikator da se fosfan kontinuirano ispušta.
Ispostavilo se da kad je dodatna analiza i napravljena, zapravo nema dokaza o značajnoj prisutnosti fosfina u Venerinoj atmosferi, a time i oblika života.
Petero znanstvenika provelo je statističku procjenu spektralne analize prezentirane u studiji britanskih znanstvenika te otkrilo da jednom kad se njihova analiza reproducira, zapravo daje lažne rezultate, odnosno ne daje statistički značajne rezultate za otkriće fosfina u Venerinoj atmosferi.
S obzirom na to da spektralni podaci imaju negausijansku distribuciju, smatramo da su rezultati na toj razini statistički nepouzdani te se ne mogu povezati s vjerojatnošću lažno pozitivnih rezultata, ističu znanstvenici u novoj studiji dostupnoj na stranicama arxiv.org, koje su zapravo otvoreni repozitorij odobrenih za objavu, ali još nerecenziranih studija.
Izvor: Astrobiology
