Postupak je to što ga mnogi među nama obavljaju instinktivno, automatizmom i više puta dnevno, no u posljednjih je šest mjeseci važniji nego ikada dosad jer spada u jedno od glavnih sredstava u suzbijanju širenja koronavirusa, piše BBC.
Kad se opaki virus pojavio u veljači i postao globalna zdravstvena prijetnja, zdravstvene agencije odmah su savjetovale ljude na koji se način zaštititi od njegova širenja.
Jedan od savjeta koji se u vijestima, oglasima i razgovorima sa stručnjacima ponavljao iz dana u dan bio je - perite ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je i grafikon u kojemu je prikazan pravilan način pranja ruku - uputa poznata svima onima koji su ikada radili u barovima ili restoranima.
No šest mjeseci kasnije zbunjujuća globalna slika vrhunaca zaraze i lokaliziranih karantena, poput policijskog sata nedavno uvedenog u Melbourneu, savjete o redovitom pranju ruku potisnula je na marginu.
Usred sve češćeg javnog protivljenja nošenju maski, to drugo čarobno rješenje čija je svrha suzbiti infekciju koronavirusom gotovo je potpuno nestalo iz središta pozornosti.
Manje od 1 posto na 1000 ljudi pravilno pere ruke
Jedno je etiopsko opservacijsko istraživanje, koje još nije prošlo stručnu recenziju, pokazalo da manje od 1 posto od više od 1000 ljudi koji su iz bilo kojeg razloga posjećivali bolnice, pralo ruke na ispravan način.
Je li se prvobitni savjet promijenio? Ni u kojem slučaju, podsjećaju stručnjaci te dodaju da je učinkovitost pranja ruku udvostručena.
Thomas Gilbert, izvanredni profesor kemije i kemijske biologije na bostonskom sveučilištu Northeastern ističe da jeftini sapun i topla voda jednostavno uništavaju kemijsku strukturu koronavirusa. Pojašnjava da takvi virusi posjeduju membrane koje okružuju genetske čestice, a nazivaju se lipidnim membranama jer imaju uljnu, masnu strukturu.
Dodaje da je struktura takva prije nego što je neutraliziraju voda i sapun, a otapanjem te vanjske "ovojnice" virusna se stanica raspada, a genetski materijal (RNK), koji ''otima'' ljudske stanice da bi stvorio kopije virusa, nestaje i uništava se.
Profesor molekularnih znanosti na britanskom Sveučilištu u Kentu, Martin Michaelis kaže da sama voda nije dovoljna da bi onesposobila virus. "Kada vam, za vrijeme pripreme jela na rukama ostane maslinovo ulje, teško ćete ga isprati samo vodom. Treba vam i sapun koji će ukloniti lipidnu ovojnicu te će se virus deaktivirati", kazao je.
Dezinficijensi
No u međuvremenu je učinkovitost pranja ruku djelomično ostala po strani zbog sve češćeg korištenja sredstava za dezinfekciju ruku.
Nije loša zamisao nositi sa sobom malu bočicu s dezinficijensom, kaže Gilbert. To je praktično kada nemate pristup vodi i sapunu, no ja i dalje preferiram sapun i vodu u odnosu na dezinficijens.
Na početku pandemije stručnjaci su savjetovali pranje ruku svakih nekoliko sati, premda je većina stanovništva vrijeme provodila u svojim domovima.
Gilbert kaže da to zapravo i nije neophodno potrebno kada je riječ o osobama koje su tijekom dana kod kuće, no podsjeća da bi svakako ruke trebali oprati nakon korištenja toaleta, prije pripreme obroka ili njegova konzumiranja.
Svi oni koji se brinu o osobi oboljeloj od koronavirusa, ali i od raznih drugih virusa, ruke bi trebali prati češće, osobito ako dolaze u kontakt s predmetima ili površinama koje je dodirnuo i zaraženi pacijent.
Kandidat za doktorat na Sveučilištu u Utrechtu, Thi Mui Pham otkrio je da je pranje ruku neposredno nakon kontakta s potencijalno zaraženom osobom ili površinom puno učinkovitije od njihova pranja u vremenskim intervalima.
Prof. Michaelis kaže da većina antimikrobnih sredstava na tržištu zapravo ima antibakterijska svojstva i da njihova prekomjerna upotreba može samo stvoriti probleme u budućnosti.
Ako u otpadnim vodama ima previše antibakterijskih tvari koje ne djeluju na viruse, javit će se i veći izgledi za otpornost na bakterije, dodaje.
Manje razvijeni dijelovi svijeta i nepouzdana opskrba vodom
Pranje ruku mnogo je jednostavnije kada vam je pri ruci pouzdana opskrba vodom. Problem se javlja u manje razvijenim dijelovima svijeta, gdje je voda nesiguran resurs i na brojnim su mjestima javnozdravstveni standardi i uvjeti života često daleko od idealnih. U tom su slučaju dezinficijensi neophodni.
U rujnu je WHO objavio da su samo dvije od pet škola u svijetu imale prikladne uvjete za pranje ruku prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Michaelis kaže da bismo se, ako navika pranja ruku globalno zaživi i nastavi se i nakon pandemije koronavirusa, u budućnosti mogli susretati s manje teškim epidemijama sezonske gripe u zimskim mjesecima, što uobičajeno stvara veliko opterećenje za zdravstveni sustav.
To bi uistinu mogla biti jedna od promjena nabolje, vjeruje znanstvenik.
