Zaštita privatnih podataka postala je glavna zadaća tvrtki u posljednjih šest mjesci. Istina, privatni bi se podaci trebali štititi bez obzira na to prisiljava li nekoga na to zakon (poput Zakona o zaštiti osobnih podataka ili GDPR-a) ili pak čista etika i odgovornost.
I dok su tvrtke osmišljavale načine kako da se prilagode GDPR-u, zaštite osobne podatke svojih klijenata i partnera, a istovremeno nastave normalno funkcionirati, pojavilo se pitanje je li uopće moguće u vrijeme interneta nešto napraviti privatnim i zaštititi?
Istraživanje "Where Cybersecurity Stands" provedeno među stručnjacima za računalnu sigurnost pokazalo je kako ni novi zakoni i prava neće zaštititi privatne podatke korisnika dok oni sami ne osvijeste potrebu za zaštitom.
Korištenje društvenih mreža, različitih servisa i brojnih mobilnih uređaja otežava zaštitu privatnih podataka i čini korisnike ranjivima.
Stručnjaci za računalnu sigurnost smatraju kako je cijela afera Cambridge Analytica najbolji pokazatelj koliko su osobni podaci zapravo ranjivi. Tako samo četvrtina ispitanika misli kako je moguće adekvatno zaštititi osobne podatke i identitet korisnika. Istovremeno, čak tri četvrtine priznaju da su zbog afere smanjili korištenje društvenih mreža.
Iako je Europska unija uvela GDPR, koji bi trebao bolje zaštititi privatne podatke korisnika, a američki Kongres razmišlja o sličnom potezu, stručnjaci za računalnu sigurnost nisu uvjereni kako će to pomoći u zaštiti privatnosti. Radije savjetuju korisnicima da pažljivo razmisle o tome što žele objaviti i gdje te tko će to objavljeno moći vidjeti (uz njihovo odobrenje ili bez njega).
Ističu kako su lozinke veoma slaba zaštita bilo kakvih podataka te savjetuju korištenje drugih metoda zaštite kao što su enkripcija, višestupanjska autentifikacija i vatrozid (firewall).
Izvor: Helpnetsecurity
