Nakon prošlogodišnje uspješne prve Web3 Tales konferencije, volonterke iz Alice in Blockchains pokazale su da to nije bio izuzetak, već postalo pravilo. Jer i druga Web3 Tales konferencija bila je puni pogodak. Iako je ovogodišnje izdanje posvećeno DeFiju, odnosno decentraliziranim financijama bilo nešto stručnije od prošlogodišnjeg, uspjelo je okupiti nešto više od 400 posjetitelja i u Zagreb dovesti zaista impresivne govornike. Već na samom otvaranju bilo je jasno da će dan biti ispunjen zanimljivim predavanjima i primjerima iz prakse koji će mnogima pomoći da uđu dublje u decentralizirane financije i blockchain.
Ove godine moram reći da smo napravile jedan hrabar iskorak i otišle smo u jednu vrlo nišnu temu, o kojoj se ne priča dovoljno na konferencijama, a vrlo je zanimljiva tema koja obuhvaća sve nas. Radi se o temi DeFi, odnosno decentraliziranim financijama, koje su nešto što sve više počinje živjeti s tradicionalnim financijama. Vidimo tradicionalne financijske institucije, globalne korporacije koje se okreću decentraliziranim web3 rješenjima i zapravo ih implementiraju u svoja poslovanja. Kroz taj način ne samo da imaju globalan pristup, štede troškove i imaju puno kvalitetniju infrastrukturu, pojasnila je za zimo.hr jedna od organizatorica i predsjednica udruge Alice in Blockchains, Magda Milas.
S obzirom na to da se radilo o nišnoj konferenciji za koju je ipak trebalo određeno predznanje i poznavanje kako blockchaina i web3, tako i DeFija, interes je bio i više nego dobar.
Jako smo sretne odazivom koji smo dobili jer smo privukle ljude koji možda nemaju toliko veliko znanje o blockchainu, a opet žele se uključiti i naučiti jer vide velik potencijal i prednost ne samo s aspekta digitalizacije, već i budućih trendova koji dolaze, dodala je Milas.
Je li DeFi odgovor na sve?
Nakon uvodnog dijela, Anne-Grace Kleczewski iz MME-a dala je zanimljiv pregled o tome s kojim se sve problemima DeFi susreće u praksi. Točnije kako bi tehnička rješenja temeljena na blockchain i decentraliziranoj tehnologiji mogla biti bolje rješenje u području zaštite kupaca, borbi protiv pranja novca i manipuliranju tržištem. Istaknula je kako trenutna regulatorna rješenja predviđaju centralizirana rješenja, ali da to baš i nije najbolje rješenje. Napredni pametni ugovori kakvi se mogu stvoriti na blockchain i sličnim mrežama, mogli bi pružiti bolju sigurnost podataka i lakše korištenje, a istovremeno ukloniti probleme poput nedostupnosti usluge ili korumpiranosti sustava.
Jacqueline Robinson iz Infure nadovezala se svojim predavanjem o temeljnim principima izgradnje i održavanja, sigurne skalabilne i učinkovite decentralizirane financijske mreže. Pokazala je kako bi se takve mreže trebale stvarati, ali i objasnila zašto je važno da decentralizirane financijske mreže budu od samog početka stvorene robustne i da se na njih može osloniti. A za to je potrebno raditi temeljito od samog početka.
Potpredsjednica za Europu u Circleu, Sanja Kon, priključila se putem Zooma i dala svoje viđenje trenutnog stanja u decentraliziranoj financijskoj industriji, ali i na čemu se radi za razvoj u budućnosti. Istaknula je kako će u budućnosti ljudi jednostavno koristiti blockchain, kao što koriste internet danas - neće biti svjesni kakva se tehnologija odvija u pozadini. Bit će im najvažnije da sve besprijekorno radi. S druge strane, tvrtke će veću pozornost posvetiti korištenju tih tehnologija kako bi mogli korisnicima ponuditi nove usluge. Dodala je kako se oni u Circleu zalažu za ujednačavanje regulative na razini cijelog svijeta, kako bi korisnici imali jednake uvjete. No, dodaje i kako je još uvijek puno nerazumijevanja među ljudima o tome što su stable coins, blockchain, a onda i DeFi, tako da bi trebalo dodatno raditi na tome.
Banke koketiraju s DeFijem
Vid Hribar iz RBA huba dao je zanimljiv pogled na blockchain iz perspektive tradicionalne financijske institucije - banke. Iako bi se moglo misliti da banke DeFi vide kao prijetnju, neke su banke prepoznale prednosti decentralizirane financijske mreže. Primjerice niže operativne troškove i mogućnost nuđenja novih inovativnih proizvoda. Trenutno banke najviše pozornosti posvećuju tokenizaciji različitih klasa imovine i nude uslugu čuvanja takve imovine (npr. crypto novčanika). Procjene su da bi tržište moglo narasti na 16 bilijuna eura 2030. godine. No, kako je istaknuo, banke neće ući u DeFi tržište još neko vrijeme. Banke ne žele ući u industriju ili tržište koje je još uvijek sivo, neregulirano. Primjerice, DeFi nije direktno reguliran novom europskom regulativom MiCA, ali ona može utjecati na njegovo funkcioniranje. S obzirom na to da se u DeFiju još uvijek pojavljuju određeni rizici poput tehničkih (pametnih ugovora), niske decentralizacije, manjka transparentnosti, banke su i dalje skeptične i neće u potpunosti ući u ovu industriju. Unatoč tome, neke banke već istražuju DeFi.
Mike Alonso iz BIS-a osvrnuo se na odnos kriptovaluta, odnosno digitalnih valuta i središnjih banak. Točnije, pojasnio je što točno središnje banke, poput američkih Federalnih rezervi, rade po pitanju kriptovaluta i digitalnih valuta. Iako se možda čini da središnje banke odbijaju sudjelovati u "ludnici digitalnih valuta", mnoge od njih itekako prate što se događa, eksperimentiraju i pripremaju se za trenutak kad bi regulativa oko digitalnih valuta mogla biti jasnija i kad bi se mogla otvoriti vrata i za njihov konkretniji ulazak na ovo tržište.
Jedan od načina kako bi to mogle učiniti bio je tema zanimljivog panela na kojem se raspravljalo o mogućnostima RWA (Real-World Asset) tokenizacije danas i u budućnosti. Kao pozitivan primjer tokenizacije naveli su Švicarsku koja je omogućila izdavanje dionica u obliku tokena na blockchainu, propisala sva pravila i obaveze, ali se tržište nije pokazalo dovoljno zainteresiranim za takav oblik trgovanja dionicama. Upravo zato će u budućnosti likvidnost biti najveće pitanje. Krešimir Končić, Marina Markezić i Morana Jerković dotaknuli su se kako pravne regulative i njenih prednosti i nedostataka, tako i trenutne situacije na tržištu koja još uvijek ima puno sivog područja. Bilo je zanimljivo čuti i da pravnici nisu sigurni da li je baš stroga regulacija tržišta najbolji izbor ili bi pravila ipak trebala biti nešto blaža kako bi omogućila tvrtkama i pojedincima da istražuju tržište i mogućnosti tokenizacije.
S obzirom na to da smo čuli što domaći predavači misle o budućnosti DeFija, zanimalo nas je kakvo je stanje u Hrvatskoj po tom pitanju.
Moram reći da Hrvatska, ali i cijela Europa, kaska za ostatkom svijeta. Imamo regulativu MiCA koja regulira upravljanje kriptoimovinom, ali što se tiče tradicionalnih financijskih institucija, ne mogu reći da se tu nešto događa. Mi smo ovdje na konferenciji doveli Vida Hribara iz austrijskog Raiffeisen blockchain huba koji je držao predavanje o tome zašto bi se banke trebale uključiti u DeFi, dovele smo Nikolu Plećaša iz Vise koji je pokazao što Visa radi po pitanju blockchaina, ali moramo razumijeti da se tu radi o globalnim kompanijama koje imaju male hubove koji su posvećeni specifičnim temama i tu se pomalo nešto radi, pojašnjava Milas.
TradFi ili DeFi?
Do kraja konferencije sudionici su još mogli čuti Anitu Erker i Anu Lukner Roljić koje su pokazale kako se DeFi i blockchain mogu koristiti kako bi se dovela još neviđena razina transparentnosti u humanitarni rad i to na primjeru El Salvadora, gdje kroz DeFi inovacije ljudi koji nemaju pristup bankama ipak dobivaju pristup financijskim uslugama i sredstvima. Ovo rješenje moglo bi biti temelj za financijsku inkluziju milijuna ljudi koji u svojim zemljama i tradicionalnim financijskim industrijama jednostavno nemaju pravo mjesto.
Vlaho Hrdalo iz odvjetničke tvrtke Hrdalo i Krnić dobro je poznat u blockchain krugovima u Hrvatskoj, jer se nalazi na čelu hrvatske Udruge za blockchain i kripto (UBIK), a u svom je predavanju fokus stavio upravo na MiCA regulativu, ali iz potpuno drugog kuta. Naime, Hrdalo je okupljenima "otkrio" sve "rupe u regulativi" koje postoje, a koje na ruku idu svima onima koji već djeluju na blockchainu ili o tome tek razmišljaju.
Konferencija je završena pomalo neobičnim debatnim panelom u kojoj su snage odmjerili TradFi, odnosno tradicionalna financijska industrija i DeFi, odnosno decentralizirana financijska industrija. Tko je u pravu, a tko u krivu? I tko će u budućnosti vladati našim financijama? Anne- Grace Kleczewski, Tanja Bivić Plankar, Bojan Peček, Tea Ćurković- Fabijanić, Dijana Majić i Linardo Martinčević sučelili su se sa u dvije grupe sa za i protiv argumentima. Zaključak je da ni jedna strana ne može opstati sama, već će ključ biti u suradnji odnosno zajedničkom razvoju u budućnosti. Što će to značiti za klijente odnosno korisnike, ipak ćemo morati saznati koji drugi put.
Svaki od ova dva područja ima svoje prednosti i nedostatke. TradFi je možda tromiji, ali je reguliraniji pa su korisnici zaštićeniji. DiFi je globalan, brz, jednostavan, moderan, ali mu nedostaje pravila i pitanje je koliko su potrošači zaštićeni. Definitivno je budućnost u koegzistenciji, zaključuje Milas.
U proteklih godinu dana, od posljednje Web3 Tales konferencije, u Hrvatskoj se nije puno toga promijenilo na području blockchaina i kriptoimovine.
Puno nekakvih kriptoentiteta je izbrisano iz registra HANFA-e otkako je došla MiCA regulativa jer nisu bili u stanju izvršavati sve norme. S jedne strane to je dobro, jer su ostali ovi koji su zaista dobri, ali s druge strane su to određene limitacije. Na kraju je najvažnija sigurnost potrošača, da izvučemo najvažnije iz tog cijelog novog kozmosa blockchaina. Ali nije se nešto pretjerano promijenilo u posljednjih godinu dana, ističe Milas.
Unatoč tome, 400-tinjak posjetitelja imalo je priliku čuti zanimljive novosti, ali i na radionicama naučiti nešto novo o blockchainu i DeFiju. Pa bi se do sljedeće godine i novog izdanja Web3 Talesa, kojeg uzgred rečeno organizira tridesetak volonterki iz udruge Alice in Blockchain, stanje u hrvatskom blockchain svijetu, možda moglo i promijeniti na bolje.
