Znanstvenici su otkrili da se moždani "sustav zbrinjavanja otpada" može se pokrenuti nakon intenzivne neuralne aktivnosti te da je možda moguće i namjerno uključiti taj proces. Donedavno se smatralo da se navedeni moždani sustav aktivira samo tijekom spavanja, no znanstvenici su uočili kako se pojačava kod ljudi, nakon što gledaju treperave uzorke šahovnice na ekranu.
Laura Lewis, docentica biomedicinskog inženjerstva sa Sveučilišta Boston u Massachusettsu i jedna od autorica studije kaže da navedeno otkriće daje primamljiv nagovještaj da bi ljudi mogli namjerno izbaciti otpadne proizvode iz svog mozga promatranjem intenzivnih vizualnih podražaja. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu PLoS Biology.
Pravo iznenađenje
Pravo iznenađenje bilo je to što su znanstvenici to pronašli kod budnih ljudi, smatra Edoardo Rosario de Natale sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju.
Sustav za odlaganje otpada u mozgu uključuje cerebrospinalnu tekućinu koja se pumpa u mozak i napušta kroz mrežu finih cjevčica zvanih glimfatični sustav i koji je otkriven tek 2012. godine. Istraživanja na životinjama sugeriraju da cerebrospinalna tekućina ispire otpadne proizvode koje proizvode moždane stanice, uključujući štetne spojeve koji mogu biti uključeni u Alzheimerovu bolest i Parkinsonovu bolest, poput beta-amiloida i alfa-sinukleina.
Otkako je glimfatski sustav otkriven, došlo je do čitavog niza istraživanja s ciljem razumijevanja kako bi poticanje protoka tekućine moglo pomoći u poboljšanju zdravlja mozga, ali još uvijek nije jasno kako sustav funkcionira kod ljudi.ž
Istraživanje na 20 dobrovoljaca
Lewis je zajedno sa svojim timom iskoristila novu tehniku skeniranja mozga, koristeći postojeće uređaje za magnetsku rezonanciju, koji naglašavaju bilo koju tekućinu koja je tek ušla u četvrtu moždanu klijetku, odnosno šupljinu u dnu glave. Tekućina koja ulazi u ovu komoru otječe van kroz spomenuti glimfatični sustav.
Dvadeset dobrovoljaca zamoljeno je da gledaju zaslon unutar skenera koji je prikazivao uzorak za koji se zna da uzrokuje visoku aktivnost mozga: treperavu crno-bijelu spiralnu šahovnicu. Zaslon se palio i gasio u intervalima od 16 sekundi oko sat vremena, uz kratke pauze između promatranja.
Kada je uzorak prikazan, to je izazvalo povećanje protoka krvi u vidne centre mozga, kao što se i očekivalo. Kad se ekran zatamnio, protok krvi se smanjio, no protok tekućine u mozak se povećao.
Neodgovorena pitanja
Tehnika skeniranja mozga nije mogla otkriti je li tekućina otišla kroz glimfne žile, niti je li došlo do smanjenja otpadnih tvari u mozgu. To su pitanja s kojima se tek treba pozabaviti u narednim istraživanjima, ističe Rosario de Natale.
To otvara nova vrata, kaže.
Još uvijek je otvoreno pitanje ide li tekućina izravno u moždano tkivo ili se zadržava u klijetki. Ali definitivno mislimo da ima učinak na tekućinu u ostatku mozga, ističe Stephanie Williams sa Sveučilišta u Bostonu i članica Lewisina tima.
Lewis pak dodaje na kraju kako su znanstvenici sad vrlo zainteresirani razumjeti učinak tih promjena u protoku tekućine i kako se to presijeca sa zdravljem mozga.
Izvor: New Scientist
