Može li Veliki zeleni zid zaustaviti širenje pustinje?

Zidom se želi vratiti u život 100 milijuna hektara opustjele zemlje do 2030. godine.

Hina | 24.11.2021. / 09:04

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Napori da se izgradi afrički Veliki zeleni zid, golema obrambena linija protiv širenja pustinje, napokon su dobili velik poticaj nakon godina borbe s nedostatnim financiranjem.

 

Inicijativa iza koje stoji 11 zemalja s južnog ruba Sahare pokrenuta je 2005. godine, ali od početka ima problema s dotokom novca.

Međutim, 2021. mogla bi biti godina promjene.

Donatori su početkom godine za taj masovan program pošumljavanja obećali 19 milijardi dolara, a na njezinu kraju američki milijarder Jeff Bezos kazao je da će njegova zaklada dodati još milijardu.

Što je Veliki zeleni zid?

Ideja je da se posade stabla u koridoru dugom 8000 kilometara i širokom 15 kilometara koji bi obgrlio južni rub Sahare.

Inicijativu su prihvatile vlade Burkine Faso, Čada, Džibutija, Eritreje, Etiopije, Malija, Mauritanije, Nigera, Nigerije, Senegala i Sudana.

Projekt koordinira panafrička Agencija za Veliki zeleni zid.

Kad bude završen, bit će to najveća živa struktura na planetu.

Slika nije dostupna Da ti mozak stane: Genijalna fotografija francuskog majstora iznad najduže pješčane pustinje na svijetu

Što mu je cilj?

Veliki zeleni zid temeljni je afrički program za borbu s klimatskim promjenama i dezertifikacijom. Trebao bi pomoći i u smanjenju problema sa siromaštvom i nestašicom hrane diljem sjeverne Afrike, Sahela i Roga Afrike.

Ta regija, jedna od najsiromašnijih u svijetu, jedna je i od onih u kojima temperature zbog klimatskih promjena najbrže rastu.

Zidom se želi vratiti u život 100 milijuna hektara opustjele zemlje do 2030. godine. Time bi se ujedno spriječila emisija 250 milijuna tona ugljika i stvorilo 10 milijuna 'zelenih' radnih mjesta.

Nije to samo zavjesa od drveća, kaže senegalski geolog Abdoulaye Dia, izvršni tajnik Agencije.

Kakva je situacija danas?

Od 2005. Zelenim zidom oporavljeno je 4,6 milijuna hektara zemlje u 11 zemalja, rekao je Dia.

Ali je napredak spor zbog premalo novca. UN je prošle godine financiranje zida nazvao "nedovoljnim, nesigurnim, nepredvidljivim".

U siječnju ove godine Zid je dobio veliku financijsku injekciju jer su donatori na samitu One Planet u Parizu obećali 19 milijardi dolara za program.

Priskočiti namjerava i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Jeff Bezos koji je zid od drveća nazvao "izuzetnom inovacijom" koju treba ubrzati.

Projekt su kritizirali kao sagu bez kraja, ali sada je postao realnost, zadovoljno je rekao Dia.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti