Muški superiorni osjećaj za smjer u usporedbi sa ženama vjerojatno je plod utjecaja kulturoloških čimbenika, a ne evolucijskih osobina, zaključili su znanstvenici. Justin Rhodes sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign naglašava da tu razliku ne mogu objasniti sami geni. Kultura igra značajnu ulogu, jer dječaci često dobivaju više poticaja da se uključe u aktivnosti na otvorenom, što pridonosi razvoju navigacijskih vještina.
Kako bi ro dodatno istražili, Rhodes i njegov tim ispitivali su vještine prostorne navigacije i prosječne udaljenosti putovanja kod 21 vrste (uključujući i ljude), otkrivši da, suprotno očekivanjima evolucijske teorije, mužjaci imaju tendenciju da budu bolji od ženki u svim aspektima, osim kod vrste raka Faxonius rusticus i žabe Oophaga sylvatica, gdje su rezultati istraživanja pokazali suprotan trend. Studija vezana za to istraživanje objavljena je u časopisu Royal Society Open Science.
Rezultati sugeriraju da kulturni utjecaji i biološke varijacije, a ne evolucijski pritisci, oblikuju navigacijske razlike između muškaraca i žena. Hormonalne razlike, prema Rhodesu, mogu pridonijeti različitim osobinama, a sve dok te osobine ne ometaju reprodukciju, evolucija prema njima ostaje ravnodušna.
U ranijoj studiji koja je uključivala muškarce i žene sa sličnim odgojem, nisu uočene razlike u prostornoj navigaciji. Antoine Coutrot iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja ističe stečenu prirodu spolnih razlika u prostornim sposobnostima, naglašavajući da kognitivne vještine, uključujući prostornu sposobnost, jačaju njihovim korištenjem.
Autori pokazuju na vrlo opsežan način da su spolne razlike u prostornim sposobnostima vjerojatnije stečene, na primjer kroz kulturu. Prostorna sposobnost je poput svih kognitivnih sposobnosti: što je više koristite, to je više imate, pojašnjava Coutrot.
Izvor: New Scientist
