Elon Musk možda je najpoznatiji po svojim električnim automobilima i želji da pošalje ljude na Mars. No u svom portfelju ima još zanimljivih projekata i tvrtki koje bi u budućnosti mogle igrati važnu ulogu u našim životima.
Prije nekoliko godina osnovao je tvrtku Neuralink, kojoj je glavni cilj bio razviti prijenos podataka između ljudi i računala. Čini se kako im je to uspjelo.
Na konferenciji za novinare održanoj u San Franciscu Neuralink je demonstrirao sustav koji bilježi moždanu aktivnost štakora. No način na koji su to napravili veoma je zanimljiv. U štakorov mozak ugradili su malen, ali veoma brz računalni sustav koji je opremljen tisućama sitnih elektroda.
Sljedeći je korak to isto napraviti na ljudima. Kako su pojasnili, zatražit će dozvolu za klinička ispitivanja na ljudima. Ta će ispitivanja podrazumijevati bušenje rupe u lubanji paraliziranih dobrovoljaca te umetanje implatanta koji bi paraliziranim osobama dao mogućnost da upravljaju računalima i pametnim telefonima pomoću svojih misli.
Ovo možda zvuči prilično čudno, ali u konačnici, postići ćemo simbiozu s umjetnom inteligencijom, rekao je okupljenim novinarima Musk.
Dodao je da spajanje čovjeka i računala, u njegovoj viziji budućnosti, neće biti obvezno, već stvar izbora.
Mislim da će to biti nešto što će biti veoma važno na razini cijele civilizacije, dodao je Musk.
Neuralink nije ni prva, a ni zadnja tvrtka koja želi povezati čovjeka i računalo. Brojne su tvrtke dosad pokušale razviti uređaj koji bi omogućio prebacivanje uspomena i pamćenja ljudi na računalo.
Za Neuralinkov projekt sljedeći je korak osmisliti kako sigurno ugraditi uređaj u ljudski mozak, a to neće biti nimalo lak zadatak.
Koliko god godina istraživali mozak, još uvijek ga ne poznajemo dovoljno. Osim toga, ubacivanje bilo čega u mozak zahtijeva izuzetnu preciznost. Elektrode koje se ugrađuju direktno u mozak izazivaju nastanak ožiljastog tkiva koje onemogućava funkcioniranje elektroda.
Stoga je Neuralink razvio i robota koji koristi visoko kvalitetnu optiku kako bi "zavirio" u izbušene rupe u lubanji te precizno postavio elektrode u mozak. Žice koje umeće veoma su tanke, tek četvrtinu ljudske vlasi, i u sebi imaju desetke elektroda koje su izuzetno fleksibilne kako bi se pomicale s mozgom.
Ništa od toga neće se dogoditi preko noći. Neuralink neće odjednom stvoriti nevjerojatnu neuronsku mrežu i početi preuzimati kontrolu nad ljudskim mozgovima, uvjerava Musk.
Istovremeno, otkrio je kako je Neuralink već eksperimentirao s ugradnjom elektroda u mozak majmuna te potvrdio kako je majmun uspješno upravljao računalom svojim mislima.
Musk i ekipa iz Neuralinka uvjereni su da će u budućnosti takve operacije biti rutinske, poput laserske operacije očiju. U (dalekoj) budućnosti ljudi bi mogli učiti strane jezike jednostvavnim učitavanjem baze u mozak. Ne isključuju ni digitalnu razmjenu misli umjesto govora.
Zvuči li vam to poput nečeg iz Matrixa ili Borga? Za Muska i društvo upravo je to bila inspiracija. Hoće li uspjeti? Mogli bismo saznati već za nekoliko mjeseci, ako dobiju odobrenje za kliničko testiranje na ljudima.
