Prema fotografijama koje je snimio kineski rover Zhurong na Marsu, čini se da je Crveni planet imao tekuću vodu na svojoj površini još prije 400.000 godina, što je vjerojatno počelo kao snijeg koji se otopio i pomogao pretvoriti pješčane dine u čvrstu, ispucalu koru.
Mnogi dokazi upućuju na to da je Mars imao goleme naslage tekuće vode u određenom trenutku u svojoj davnoj prošlosti, ali nije jasno koliko se dugo ta voda zadržala.
Xiaoguang Qin s Kineske akademije znanosti u Pekingu i njegovi kolege pronašli su pukotine, kore i nakupine čestica na vrhu pješčanih dina u marsovskoj ravnici Utopia Planitia, koje se mogu objasniti jedino time da je tamo bila tekuća voda prije između 400.000 i 1,4 milijuna godina.
Pješčane dine su moderniji oblik terena. Ove kore na površini dina učvrstile su pješčane dine i spriječile njihovo kretanje, pojašnjava Qin.
Prisutnost određenih soli u pijesku navela je kineske znanstvenike na vjerovanje da je voda prvotno pala na pješčane dine u obliku snijega ili inja, koji se kasnije otopio i pomiješao s pijeskom da bi se formirali hidratizirani minerali. Ti su se minerali tada skupili i, nakon što je voda isparila, zacementirali su se na mjestu i formirali napuknutu koru koju je vidjela kamera rovera Zhuronga.
Mehanizam koji kineski znanstvenici predlažu za pukotine koje je stvorio cement na bazi vode je uvjerljiv, kaže neovisni stručnjak Matt Balme s Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji. Balme ipk dodaje još uvijek postoji mogućnost da su te pukotine nastale kroz neki drugi Marsov geološki mehanizam, kojeg znanstvenici na Zemlji još nisu svjeesni
Baalme smatra da, s obzirom na to koliko je pješčanih dina viđeno u drugim misijama na Marsu, možda bi bilo vrijedno ponovno pregledati te slike i videjti mogu li se pronaći slične značajke pješčanih dina i na njima.
Izvor: New Scientist
