Danas na snagu stupa Europski akt o čipovima, opsežan skup mjera kojim EU želi osigurati sigurnosti opskrbe, otpornost i tehnološko vodstvo u poluvodičkim tehnologijama i primjenama.
Poluvodiči su osnovni sastavni dijelovi digitalnih i digitaliziranih proizvoda. Od pametnih telefona i automobila, preko kritičnih aplikacija i infrastrukture za zdravstvo, energetiku, obranu, komunikacije i industrijsku automatizaciju, poluvodiči su ključni za moderno digitalno gospodarstvo. Također su u središtu snažnih geostrateških interesa i globalne tehnološke utrke.
Kako ističu iz EU, Europski akt o čipovima ojačat će proizvodne aktivnosti u Uniji, potaknuti europski ekosustav dizajna i podržati povećanje i inovacije u cijelom lancu vrijednosti. Europska unija želi udvostručiti svoj trenutni globalni tržišni udio na 20 posto 2030. godine.
Europski akt o čipovima sastoji se od tri glavna stupa - Inicijative "Čipovi za Europu" kojom se jača tehnološko vodstvo Europe i koja će biti podržana s 3,3 milijardi eura; poticanje javnih i privatnih ulaganja u proizvodne pogone za proizvođače čipova i njihove dobavljače; te mehanizam koordinacije između država članica i Komisije za jačanje suradnje.
Danas također na snagu stupa Uredba o zajedničkom pothvatu za čipove, čime se omogućuje početak provedbe glavnog dijela Inicijative. S radom kreće i Fond za čipove te novoosnovani Europski odbor za poluvodiče koji će biti ključna platforma za koordinaciju između Komisije, država članica i dionika.
Podsjetimo, EU je u izradu Akta o čipovima krenula nakon što je tijekom pandemije COVID-19 došlo do ozbiljnih poremećaja na tržištu poluvodiča i u cijelokupnom opskrbnom lancu. Zaključeno je kako Europa mora smanjiti svoju ovisnost o vanjskim dobavljačima (prije svega Kini) te više ulagati u stvaranje europske industrije poluvodiča. Sektor poluvodiča karakterizira intenzivna aktivnost istraživanja i razvoja, s prvoklasnim tvrtkama koje reinvestiraju više od 15 posto svojih prihoda u istraživanje tehnologija sljedeće generacije. Europa je vrlo dobro pozicionirana u pogledu materijala i opreme potrebnih za rad velikih tvornica za proizvodnju čipova, s mnogim tvrtkama koje igraju bitne uloge u opskrbnom lancu. Unatoč tome, na globalnom tržištu europski čipovi čine manje od 10 posto i ovise o dobavljačima izvan EU. Stoga je zaključeno da bi, u slučaju ozbiljnog poremećaja globalnog opskrbnog lanca, postojao rizik da bi se europski industrijski sektori mogli iscrpiti u kratkom vremenu, što bi zaustavilo europske industrije.
Već u srpnju 2021. Komisija je pokrenula Industrijski savez za procesore i poluvodiče , okupljajući poduzeća, predstavnike država članica, akademsku zajednicu, korisnike, kao i istraživačke i tehnološke organizacije s ciljem da se utvrde trenutni nedostaci u proizvodnji mikročipova i tehnologije razvoj koji je potreban kako bi tvrtke i organizacije napredovale, bez obzira na njihovu veličinu.
U lipnju 2023. najavljen je novi važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) o mikroelektronici i komunikacijskim tehnologijama koji uključuje 14 država članica, s 56 poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća ('SME') i novoosnovana poduzeća, koja provode 68 projekata. Države članice osigurat će do 8,1 milijardu eura javnih sredstava, za koje se očekuje da će otključati dodatnih 13,7 milijardi eura privatnih ulaganja.
