Izvješće se fokusiralo na podatke u razdoblju od 1990. do 2015. godine, kada se emisija štetnih plinova u svijetu udvostručila, napominje Oxfam.
Rezultati pokazuju da je u tom razdoblju najbogatijih 10 posto svjetske populacije, nekih 630 milijuna ljudi, bilo odgovorno za 52 posto emisija ugljikovih plinova.
Najbogatijih jedan posto, a riječ je o 63 milijuna ljudi, emitiralo je 15 posto ugljikovih plinova, a siromašna polovina svjetskog stanovništva samo sedam posto.
Katastrofalne posljedice klimatske krize već se osjećaju u mnogim dijelovima svijeta zbog ekonomskog sustava koji se oslanja na konzumerizam i neprekidni rast i dijeli svijet na ekonomske dobitnike i gubitnike, upozorava Ellen Ehmke iz njemačkog ogranka Oxfama.
Siromašni plaćaju cijenu potrošnje bogate manjine, dodala je Ehmke.
U Njemačkoj bogatih 10 posto, točnije 8,3 milijuna ljudi, snosi odgovornost za 26 posto emisije štetnih plinova emitiranih od 1990. do 2015.
Siromašnija polovina stanovništva pet je puta brojnija, obuhvaća 41,5 milijuna građana, a njezin je udio u emisiji bio tek nešto veći - iznosio je 29 posto.
Ključno je područje za hvatanje u koštac s klimatskim promjenama promet, posebno onaj zračni. Oxfam je oštro kritizirao i sportske terenske automobile, koji su po njemu zauzeli drugo mjesto na ljestvici vodećih generatora emisije u razdoblju od 2010. do 2018.
Moramo zajedno rješavati krizu klime i nejednakosti, zaključuje Oxfamova stručnjakinja za društvenu nejednakost.
Bogatima treba ograničiti emisiju ugljičnih plinova, treba više ulagati u javnu infrastrukturu i restrukturirati gospodarstvo kako bi postigao viši stupanj klimatske pravde, smatra Oxfam.
Dobar prvi korak bilo bi oporezivanje sportskih terenaca i ljudi koji često putuju zrakoplovom, sugerira Ehmke.
