Europa se već godinama bori s nedostatkom IT stručnjaka.Prema nekim procjenama iz EU, do 2020. godine na tržištu rada nedostajat će više od 750 tisuća pojedinaca s digitalnim vještinama. I to samo na području Europske unije. Informacijska tehnologija napreduje iz dana u dan, a škole i fakulteti jednostavno ne mogu obrazovati dovoljno kadra koliko tržište može zaposliti.
Prema posljednjim informacijama u IKT sektoru u Hrvatskoj radi nešto više od 32 tisuće ljudi, a iz godine u godinu raste potražnja za novim stručnjacima. Čak 5000 ljudi moglo bi se do 2020. zaposliti u IT sektoru u Hrvatskoj, pod uvjetom da se uvedu promjene u hrvatski obrazovni sustav. A to bi bilo dobro i za gospodarstvo. Jer ne samo da IT stručnjaci, u većini slučajeva mogu birati gdje će raditi, već su i godinama njihove plaće u prosjeku dvostruko veće od prosječne plaće u Hrvatskoj.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2017. godine, prosječna bruto plaća u djelatnosti "računalno programiranje, savjetovanja i djelatnosti povezane s njima" iznosila 12 137 kuna (za usporedbu, prosječna plaća je iznosila 7 983 kune). Pomnožimo li to s 12, možemo reći da programeri koji rade u Hrvatskoj u prosjeku godišnje zarade 145 644 kune ili tek nešto malo više od 22 tisuće dolara.
U Švicarskoj četiri puta veća plaća
U usporedbi s tim, plaće koje primaju programeri u drugim zemljama Europe ili svijeta čine se basnoslovne. Naravno, uz visinu plaće treba voditi računa i o visini troškova života, no ipak su iznosi impresivni.
Naime, tvrtka Balderton Capital napravila je presjek plaća programera u Europi i otkrila kako se ovisno o zemlji, plaće veoma razlikuju.
Variraju od 22 tisuće dolara (koliko primaju i hrvatski programeri) pa sve do impresivnih 90 tisuća dolara (četiri puta više). Tako su na "dnu" programeri u Portugalu koji godišnje prosječno zarade oko 22 500 dolara.
Slijedi Grčka s tek nešto manje od 25 tisuća dolara. No, razlika između Grčke i sljedeće, Španjolske, iznosi gotovo 10 tisuća dolara. Tako programeri u Španjolskoj godišnje zarade 34 tisuće dolara. Iste prihode imaju i programeri u nama susjednoj Italiji dok oni u Austriji zarađuju u prosjeku više nego dvostruko više od programera u Hrvatskoj - 51 tisuću dolara.
Česta destinacija hrvatskih programera je i Njemačka koja im u prosjeku nudi godišnju bruto plaću od 58 tisuća dolara.
Odluče li se za karijeru u SAD-u, programeri mogu u prosjeku zaraditi oko 60 tisuća dolara. No, treba napomenuti kako je to čista plaća, dok neke tvrtke svoje programere dodatno nagrađuju godišnjim bonusima koji često mogu iznositi i do 50 tisuća dolara.
Top 5 europskih zemalja za programere su Irska (sa 66 500 dolara), Velika Britanija (sa 70 500 dolara), Danska (sa 75 700 dolara), Norveška (s impresivnih 86 tisuća dolara) i na kraju Švicarska u kojoj je godišnja plaća za programera u 2016. iznosila čak 90 500 dolara.
IT stručnjake se traži svugdje
Zanimljivo je kako je većina tvrtki svoje programere pronašla ili putem usmene preporuke zaposlenika ili putem LinkedIna. Neke tvrtke potroše i do 20 tjedana te do 5000 dolara (30 tisuća kuna) kako bi pronašle kvalitetnog i iskusnog stručnjaka.
Neke budućim zaposlenicima osiguravaju radnu vizu, pokrivaju troškove preseljenja, plaćaju smještaj i nude druge povlastice kako bi pristali raditi upravo za njih.
I dok su zbog dobre plaće i uvjeta života, neki IT stručnjaci spremni preseliti se na drugi kraj svijeta, drugi su skloniji ostanku u svojoj zemlji i radu na daljinu. Tako mogu još bolje iskoristiti prednosti dobre plaće i niskih troškova života.
S obzirom na to kako se razvija tehnologija, čini se kako će IT stručnjaci u budućnosti biti još traženiji i još više na cijeni.
