Zašto su neandertalci nestali dok su moderni ljudi napredovali pitanje je koje i dalje predstavlja veliki misterij. Teorija koja sugerira da su virusne infekcije imale ulogu dobila je "vjetar u leđa" nedavnim otkrićem drevne DNK iz virusa u 50.000 godina starim kostima neandertalca pronađenim u špilji Čagijrskaja u Rusiji.
Prvobitno predložena 2010. godine, spomenuta teorija je tvrdila da su zarazne bolesti pridonijele izumiranju neandertalaca. To se temeljilo na znakovima u virusnim i bakterijskim genomima koji pokazuju da su ti drevni patogeni prvi zarazili ljude, što je ljudima omogućilo da potencijalno nose i prenesu te patogene neandertalcima.
Uzorak virusne DNK iz dva muška neandertalca
Znanstvenici su također koristili matematičke modele za simulaciju širenja bolesti između Homo sapiensa i neandertalaca, uzimajući u obzir njihov različit imunitet. Međutim, dobivanje drevne DNK za izravne dokaze bilo je izazovno zbog degradacije tijekom tisuća godina.
Da bismo poduprli tu provokativnu i zanimljivu hipotezu, bilo bi potrebno dokazati da se barem genomi ovih virusa mogu pronaći u ostacima neandertalaca. To smo i učinili, rekao je Marcelo Briones, jedan od autora nove studije, koja čeka recenzije na repozitoriju bioRxiv.
Briones, evolucijska genetičarka Renata Ferreira i njihovi kolege s brazilskog Federalnog sveučilišta u São Paulu uzeli su uzorke DNK iz dva muška kostura neandertalca. Pronašli su isječke DNK koji podsjećaju na tri moderna virusa: adenovirus, herpesvirus i papilomavirus. Ti virusi kod ljudi uzrokuju prehlade, čireve i genitalne bradavice, a mogu postojati cijeli život izbjegavajući imunološki sustav.
Ekstrakcija DNK iz drevnih hominina je moguća
Studija pokazuje izvedivost ekstrakcije virusne DNK iz drevnih hominina. Prethodno je najstariji virusni DNK pronađen bio 31.000 godina star herpesvirus u zubima H. sapiensa iz Sibira. Međutim, tim upozorava da su njihovi nalazi preliminarni, i da samo ukazuju na "moguću prisutnost" ostataka virusne DNK, jer njihova studija još nije recenzirana.
Predložene su različite teorije o izumiranju neandertalaca, uključujući promjene u okolišu i natjecanje za iste resurse i životni prostor s ljudima. Međutim, te su ideje izgubile naklonost, jer su dokazi pokazali da su neandertalci bili vješti lovci i društveno složeni. Druge teorije sugeriraju da se njihova mala populacija jednostavno smanjila, dok su ljudi, koji su živjeli u većim skupinama, imali koristi od veće genetske raznolikosti i inovacija.
Vjerojatno je kombinacija ovih čimbenika, zajedno s drugim nepoznatim čimbenicima, pridonijela konačnom nestanku neandertalaca, priznaju na kraju Ferreira i kolege.
Izvor: Science Alert
