Američka svemirska agencija, NASA, ovih dana slavi 60 godina svog postojanja. U tih šest desetljeća, brojni znanstvenici i inženjeri ostvarili su značajna znanstvena i inženjerska postignuća.
NASA nije samo poznata po slanju prve ljudske posade na Mjesec ili brojnih sondi koje istražuju svemir. Rijetki znaju da je NASA osnovana kao agencija zadužena za nacionalnu sigurnost.
Bilo je to u trenutku kad su Rusi 1957. i 1958. u svemir poslali tri letjelice Sputnik te kako napravili prvi korak ka osvajanju svemira. Prostora o kojem su američki znanstvenici mogli samo sanjati. Upravo je ruski uspjeh potaknuo američku vladu na stvaranje dugoročnog plana o istraživanju i osvajanju svemira.
Znanstvenici koji su tada bili angažirani na razvoju američkog svemirskog programa pritisnuli su predsjednik Eisenhowera da osnuje novu agenciju koja bi prije svega bila civilna i čiji bi glavni zadatak bio istraživanje svemira.
Nakon mnogo rasprava u Kongresu i Senatu, Eisenhowero prijedlog zakona kojim se osniva NASA prihvaćen je 16. srpnja, a predsjednik ga je potpisao i time učinio važećim 29. srpnja 1958.
Osam ciljeva NASA-e koji traju i danas
Nacionalna aeronautička i svemirska administracija, NASA, od samog svog početka ima osam ciljeva.
1) Širenje ljudskog znanja o fenomenima u atmosferi i svemiru.
2) Poboljšanje korisnosti, performansi, brzine, sigurnosti i učinkovitosti aeronautičkih i svemirskih vozila
3) Razvoj i upravljanje vozilima koja mogu nositi instrumente, opremu, namirnice i žive organizme u svemir.
4) Uspostavljanje dugoročnih studija o potencijalnim prednostima, mogućnostima i problemima koji se pojavljuju prilikom aeronautičkih i svemirskih aktivnosti za mirnodopske i znanstvene svrhe.
5) Očuvanje uloge SAD-a kao predvodnika u aeronautičkoj i svemirskoj znanosti i tehnologiji.
6) Omogućiti agencijama direktno povezanima s nacionalnom obranom pristup otkrićima koja imaju vojnu vrijednost ili značaj, uspostavljanje civilne agencije koja će upravljati i kontrolirati ne vojne aeronautičke i svemirske aktivnosti, informacije i otkrića koji imaju vrijednost ili značaj za tu agenciju.
7) Suradnja SAD-a s drugim nacijama i grupama nacija u ostvarivanju ovih ciljeva i mirnodopskoj primjeni otkrića.
8) Najučinkovitije korištenje znanstvenih i inženjerskih resursa SAD-a s bliskom suradnjom među zainteresiranim agencijama SAD-a kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje opreme i truda.
Iako su se tijekom godina ovi ciljevi ponešto promijenili, NASA ih i dalje pokušava ispuniti.
Izgubila primat u svemirskoj utrci
Međutim, u proteklih desetak godina, ova svemirska agencija polako zaostaje za brojnim privatnim tvrtkama koje su se uključile u svemirsku utrku.
NASA se okrenula istraživanju i slanju istraživačkih sondi u udaljene kutke svemira, dok je drugim tvrtkama prepustila slanje raketa s opremom i drugim potrepštinama na Međunarodnu svemirsku postaju.
To ne znači da NASA gubi na važnosti. I dalje se u njenim prostorima obučavaju astronauti koji potom provode vrijeme na Međunarodnoj svemirskoj postaji, no u manjem broju no što je to bilo tijekom 1980.-ih i 1990.-ih godina.
Istraživanje Marsa, Sunčevog sustava, ali i praćenje Zemljine atmosfere, provođenje brojnih pokusa i, možda najvažnije, educiranje javnosti o važnosti svemirskog programa i otkrivanja tajni svemira postali su glavni NASA-in fokus.
I, moramo priznati, dobro im ide. Objavili su cijeli niz značajnih otkrića vezanih uz Mars, Jupiter, Sunčev sustav, crne rupe i druge svemirske pojave koje mogu ili već utječu na život na Zemlji.
NASA možda više nije u aktivnoj utrci za kolonizacijom drugih planeta Sunčevog sustava, no zahvaljujući njihovim znanstvenicima, inženjerima i suradnji s drugim svemirskim agencijama diljem svijeta, znat ćemo što nas čeka kad se jednom otisnemo u svemir.
Nije loše za 60-godišnju damu, zar ne?
