Neobično otkriće u Turskoj: Zemljina kora polako "kaplje" u utrobu našeg planeta

Ispod Središnje anatolske visoravni u Turskoj rijedak geološki fenomen preoblikuje krajolik, uzrokujući istovremeno tonjenje i izdizanje Zemljine kore.

Branimir Vorša | 29.09.2024. / 11:12

Turska
Turska (Foto: Google Maps)

Novootkrivena klasa tektonike ploča preoblikuje Središnju anatolsku visoravan u Turskoj. Duboko ispod bazena Konya proces koji se zove litosfersko kapanje povlači Zemljinu koru u plašt, stvarajući značajne površinske deformacije u toj regiji. Riječ je o geološkom procesu koji postupno mijenja bazen i okolni plato.

Gledajući satelitske podatke, primijetili smo kružno obilježje u bazenu Konya, gdje se kora spušta ili se bazen produbljuje. Daljnja analiza otkrila je seizmičku anomaliju u gornjem dijelu plašta i zadebljanu koru, pojasnila je geofizičarka Julia Andersen s kanadskog Sveučilišta u Torontu. Andersen kaže da ta anomalija ukazuje na vjerojatno litosfersko kapanje plašta.

Što je to litosfersko kapanje?

Litosfersko kapanje nastaje kada donja kora, zagrijana na određenu temperaturu, postane viskozna i počne tonuti. Dok se spušta, povlači gornji dio kore prema dolje, stvarajući udubljenje. Nakon što se kapljica odvoji od plašta, površina se odbija, uzrokujući uspon u okolnom području. Isti proces prethodno je opažen u središnjim južnoameričkim Andama, ispod bazena Arizaro.

Nedavna otkrića sugeriraju da je Središnja anatolska visoravan, koja se uzdigla za oko jedan kilometar u posljednjih 10 milijuna godina, u fazi povrata navedenog procesa. Bazen Konye, ​​međutim, opada brzinom od 20 milimetara godišnje, što je kuriozitet u regiji koja općenito raste. Taj kontrast doveo je znanstvenike do zaključka da bazen prolazi kroz drugo litosfersko kapanje.

Kako se litosfera zgušnjavala i kapala ispod regije, formirala je bazen na površini koji je kasnije nastao kada se težina ispod odlomila i potonula u dublje dubine plašta, objašnjava geoznanstvenik Russell Pysklywec sa Sveučilišta u Torontu. Tim kanadskih znanstvenika otkrio je da je ovo prvo kapanje vjerojatno pokrenulo manje, naknadne događaje, što je dovelo do brzog slijeganja u bazenu Konya.

Simulacija u laboratoriju potvrdila otkriće

Kako bi potvrdili svoj model, znanstvenici su simulirali kapanje u laboratoriju koristeći silikonski polimer i glinu za modeliranje kako bi oponašali Zemljine slojeve. Ono što smo primijetili je da je s vremenom to sekundarno kapanje povuklo koru prema dolje i počelo stvarati bazen, kaže Andersen. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Communications.

Otkrića kanadskih znanstvenika pokazuju da kapanje litosfere nije pojedinačni događaj, već višefazni proces koji bi mogao objasniti geološke anomalije Središnje anatolske visoravni u Turskoj.

Izvor: Science Alert
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti