Najcrnji scenarij emisija ugljikova dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 Celzijevih stupnjeva, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u časopisu Nature.

Prema tom scenariju koji je pretpostavljao nepromijenjeno ponašanje čovječanstva, potrošnja ugljena trebala je porasti 500 posto, što je sad malo vjerojatno, prenosi BBC.

Klimatski modeli sugerirali su da bi tu razinu emisije ugljika pratio porast temperature do šest Celzijevih stupnjeva do 2100. s teškim posljedicama.

Znanstvenici procjenjuju da je, uz sadašnje trendove, porast temperature od oko 3 Celzijeva stupnja mnogo izgledniji.

Prije desetak godina, uoči petog izvješća o procjeni međuvladina panela za klimatske promjene, znanstvenici su stvorili četiri različita scenarija promjene emisija ugljika u ostatku stoljeća.

Jedan od njih, nazvan RCP8.5, trebao je prikazati utjecaj vrlo visokih emisija ugljika uz peterostruko veću potrošnju ugljena i bez ikakvih mjera za redukciju ugljikova dioksida.

Scenarij RCP8.5 imao je tek nekoliko posto izgleda za ostvarenje, no smatralo ga se pokazateljem budućnosti u slučaju nepromijenjenih navika čovječanstva i od tada je korišten u više od 2000 znanstvenih radova.

Tvrdimo da je najcrnji scenarij klimatskih promjena pogrešno korišten, kaže autor analize Zeke Hausfather, ravnatelj instituta za klimu i energiju u Kaliforniji.

Očito se mnogo promijenilo od 2005. kad je scenarij izrađen. Cijene čistih tehnologija pale su peterostruko, a globalna potrošnja ugljena vrhunac je imala 2013. i od tada se ne mijenja.

Prema tome, ono što je izvorno bio najcrnji scenarij s manje od deset posto izgleda da se ostvari danas je vrlo nevjerojatan.

Vrlo je malo znanstvenika uočilo da je RCP8.5 izvorno imao male izglede za ostvarenje, a ne da je bio najvjerojatniji ishod nepromijenjena ponašanja. Znanstvenici su previše pretpostavljali, a možda su trebali provjeriti, kažu autori analize.

Konačno, znanstvenici moraju odgovarati za ono što uzmu kao početne podatke i mora biti određenog stupnja pažnje, kaže Glen Peter iz norveškog istraživačkog centra za klimu.

Nova analiza dovodi u pitanje izglede za vrlo visoke emisije ugljikova dioksida u svjetlu pojeftinjenja obnovljivih izvora energije.

Znanstvenici stoga umjesto prosječnog globalnog zatopljenja od šest Celzijevih stupnjeva procjenjuju na temelju postojećih energetskih politika da će ono do kraja stoljeća iznositi oko tri Celzijeva stupnja.

Znanstvenici pritom upozoravaju na nepoznanice, među kojima je i koliko su globalne temperature osjetljive na CO2. Prema nekim novim modelima, ugljikov dioksid može više utjecati na temperaturna kretanja nego što se ranije vjerovalo.

Hausfather kaže kako bi u svijetu u kojemu je prosječna globalna temperatura porasla tri Celzijeva stupnja neka područja poput Arktika mogla biti i više zagrijana od prosjeka, koraljni grebeni mogli bi nestati, a amazonska prašuma mogla bi se početi pretvoriti u savanu.

Stručnjaci vjeruju da bi uz 3 stupnja višu globalnu temperaturu tijekom ljeta nestao led koji pokriva more na Arktiku i moglo bi doći do otapanja vječnog leda u velikim razmjerima, što bi ugrozilo infrastrukturu na dalekom sjeveru.

(Hina)