Otkako su se proširili, društveni mediji postali su mjesto na kojem je moguće pronaći gomilu informacija. No, sve je teže među tim informacijama prepoznati one točne i provjerene od onih koje su, u najmanju ruku, neprovjerene.
Stoga ne iznenađuje da se mnogo sadržaja na društvenim mrežama označava kao lažna informacija ili dezinformacija.
Pa ipak, društvene mreže mogu imati i pozitivne posljedice na našu informairanost. To su otkrili istraživači sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj i Sveučilišta u Kaliforniji u SAD-u.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour, otkrili su kako praćenje vjesti na društvenim mrežama može poboljšati znanje korisnika, povjerenje i točnost uvjerenja.
Istraživači su pratili više od 3000 korisnika društvenih mreža u Francuskoj i Njemačkoj koji su tijekom perioda od dva tjedna pratili politički uravnotežene vijesti na Instagramu i WhatsAppu.
Kako ističu, primarni je cilj bio ispitati učinak praćenja vijesti na društvenim mrežama na četiri ključna ishoda - opću informiranost, svijest o istinitim i lažnim tvrdnjama, točnost uvjerenja i povjerenje u medijske organizacije. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine - jednu koja je pratila dva novinaska profila i drugu koja je pratila profile koji nisu vezani uz vijesti.
Rezultati su otkrili kako praćenje vijesti na društvenim mrežama dovodi do malog, ali kako ističu istraživači, statistički značajnog povećanja znanja o aktualnim događajima, povećava sposobnost sudionika da razlikuje istinite od lažnih vijesti, povećava svijest o istinitim vijestima te povećava povjerenje u medije.
Istraživači vjeruju da su ti učinci posljedica povećane izloženosti sudionika vijestima i vjerojatnosti učenja iz tog sadržaja.
Ti su čimbenici možda pomogli sudionicima da ažuriraju svoje percepcije i izgrade povjerenje u vijesti, novinare i novinske organizacije, ističu.
Važno je napomenuti da studija nije pronašla nikakav značajan utjecaj vijesti na društvenim mrežama na osjećaj informiranosti, interes za vijesti i politiku, političku učinkovitost ili osjećaje prema određenim političkim strankama ili političkim događajima, što naglašava da su takvi stavovi vrlo otporni na promjene.
Autori na kraju upozoravaju da se rezultati možda ne mogu generalizirati na sve platforme ili zemlje te da je potrebno više istraživanja o dugoročnim učincima i različitim kontekstima društvenih medija. Pogotovo u trenutku kad brojne društvene mreže snižavaju rangiranje profila medija, tvrdeći da korisnici nisu zainteresirani za vijesti i potičući korisnike da sami "šire vijesti".
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
