Studija je pratila 1570 pacijenata kojima je koronavirus dijagnosticiran između 11. ožujka 2020. i 30. lipnja 2021., objavili su znanstvenici njemačkog sveučilišta u ponedjeljak.

Trinaest posto ili 205 sudionika studije imalo je tek blagi oblik bolesti, 760 ili 48 posto ih je hospitalizirano, a 292 ili 19 posto ih je završilo na odjelu intenzivne skrbi.

Gubitak njuha, ilustracija Dugotrajne posljedice COVID-19: Neki pacijenti još uvijek ne osjete mirise i okuse

Umrla je petina ili 313 pacijenata čiji je razvoj bolesti pratilo istraživanje.

Gen koji je kod dijela pacijenata smanjio vjerojatnost od smrtnog ishoda nazvan je GNB3 TT. Varijanta je to za koju se procjenjuje da je ima oko 10 posto stanovništva Europe.

GNB3 je gen koji dekodira takozvane G-proteine, važne za odvijanje niza procesa u tijelu.

Studija je pokazala i da gen GNB3 uzrokuje aktivaciju imunosnih stanica, rekla je za dpa jedna od autorica studije Birte Möhlendick.

Ova brža imunološka reakcija može objasniti zašto je rizik od smrti u tolikoj mjeri manji za skupinu ljudi koja nosi ovaj gen, pojasnila je Möhlendick.

Studijom je potvrđena pretpostavka po kojoj mlađa životna dob i izostanak kroničnih zdravstvenih problema, poput primjerice dijabetesa, znatno povećavaju izglede da pojedinac preživi infekciju covidom-19.

Koronavirus, ilustracija Objavljene nove studije o porijeklu bolesti COVID-19 koje potvrđuju ranije teorije

Studijom, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Frontiers in Genetics, nije praćeno ponašanje nove varijante koronavirusa - omikrona.  

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju