Elektrane su lani zbog uskih grla u mreži isporučile oko devet posto manje struje, ukupno 19,24 teravatsata (TWh), što odgovara potrošnji šest milijuna kućanstava.

tri vijesti o kojima se priča Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Arheološko nalazište, ilustracija Odgovor je u DNK-u Razriješena povijesna zagonetka koja je godinama mučila znanstvenike: Otkud dolaze Slaveni i kako su "osvojili" Europu? Kibernetička sigurnost, ilustracija Iz Fine umiruju javnost Uzbuna u Fini: Pronađeni pogrešno izdani certifikati koji su mogli stvoriti ozbiljne probleme

Zbog brojnih uskih grla u električnoj mreži na kopnu velike vjetrooelektrane u Sjevernom moru moraju sve češće smanjivati proizvodnju, objasnio je izvršni direktor Tenneta Tim Meyerjuergens.

Dodatni je problem, po njegovim riječima, što na sjeveru Njemačke gotovo i nema velikih konvencionalnih elektrana koje bi mogle pomoći smanjivanjem proizvodnje. To utječe ne samo na količinu električne energije, već i na određivanje cijena, rekao je Meyerjuergens.

Slika nije dostupna Više od pola njemačke energije u 2023. došlo je iz obnovljivih izvora

Slika nije dostupna Brutalna cifra: Ako Europa želi postati energetski samodostatna, potrebno je ulaganje od 2 bilijuna eura

Mreža se hitno treba proširiti gradnjom "superbrzih dalekovoda", predložio je.

Vjetroelektrane na kopnu i na moru proizvele su lani, po Tennetovoj procjeni, ukupno 148,97 TWh struje, za 26,18 TWh više nego 2022. Udio struje proizvedene u Sjevernom moru smanjio se za otprilike četiri postotna boda, na 13 posto.

Vjetroturbine u Baltičkom moru, sastavni dio mreže kojom upravlja tvrtka 50 Hertz, proizvele su proizvele 4,17 TWh, za 550 megavatsati više nego godinu ranije.

Kapaciteti vjetroelektrana u Sjevernom moru povećani su u prošloj godini za 70 megavata (MW), na 7,1 teravat, a najviše struje proizvele su 1. travnja, ukupno 6,49 teravata.